Na jednoj od sjednica Skupštine grada Prijedora, odbornica i mještanka Donje Puharske Alma Semanić apelovala je na nadležne da se počne s rješavanjem problema koje uzrokuje rječica Puharska prilikom većih padavina. Na ovom vodotoku se, po njenom mišljenju, mora pristupiti regulaciji i čišćenju samog korita.
„Više godina imamo problem izlijevanja vode u kišnim danima, odnosno čak i u ljetnom periodu, nakon par sati kiše, Puharska se veoma brzo izlije iz korita i poplavi podrume, kuće, bašte svih okolnih domaćinstava koje se nalaze uz sam potok. Nije to samo vezano za Puharsku. Vezano je to i za Gornju Puharsku, dubičku cestu, naselje prema Jelovcu. Dolazi do izlijevanja malo širih razmjera“, kaže Semanićeva.
Prije desetak godina pokupljen je kabasti otpad iz korita Puharske, a jednom je orezano drveće. Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove Aleksandar Šobot kaže da je ovaj problem dobro poznat Gradskoj upravi. Prošle godine je, po njegovim riječima, izrađen projekat korita, odnosno oblaganje korita i sanaciju popucalog dijela.
„Mi ćemo ove godine ući u taj dio radova, projekat je završen, izvođač izabran i to ćemo riješiti. A što se tiče daljeg nastavka regulacije korita, Odjeljenje je dalo nalog Zavodu za izgradnju grada da nam izradi više tipova projekata sanacije“, navodi Aleksandar Šobot.
Šobot ističe da sanacija podrazumijeva ulazak mašina, privremene puteve za izvlačenje materijala. Upravo je tu najveći problem – pristup samom koritu, jer su mještani na nekim lokacijama sami zasipali korito Puharske da bi proširili svoje posjede, a ponegdje se na samo pola metra od korita nalazi objekat.
„Mi ćemo ući u te radove kad bude najniži vodostaj. Ući ćemo sa malim mašinama i motornim pilama, uz mišljenje i smjernice ‘Voda Srpske’ što se tiče samog drveća u koritu. Zasad je to izvjesna varijanta, jer ovo sve ostalo je nepopularno. Čak sama regulacija koja je bila planski, zahtijeva ne samo rušenje tih objekata koji su već u koritu Puharske, nego i otkup zemljišta, odnosno ekspoprijaciju privatne imovine. Tad bi se dobilo uređeno korito“, pojašnjava Šobot.
Potvrdioje da je problem plavljenja izražen i na dubičkoj cesti, a u budžetu je predviđen projekat regulacije potoka Maksovac. Uzvodno od stadiona, biće iskopan rasteretni kanal koji će biti na različitim visinama od nastavka kanala kada se podigne nivo on će primati i kraj kasarne će biti zacijevljeno. Trenutno je u fokusu dobijanje građevinske dozvole za propust ispod magistralnog puta prema Dubici. Od „Puteva“ se mora dobiti dozvola za prekop trupa puta i da se izradi propust. Problem plavljenja oko sportske dvorane na Urijama je, po riječima Šobota, uzrokovan izgradnjom Aerodromskog naselja.
„Tu su nekad bile livade i zemlja je sama upijala vodu. Sad tu imamo objekte, urađene asfalte i postoji problem, jer je postojeća kanalizacija urađena da bude fekalna. Nažalost, sad imamo mještovitu kanalizaciju, što znači da ljudi odvode vodu s oluka u kanalizaciju. Kad imamo pljusak i velike padavine, sve se to u jednom trenutku slije dole i sistem to ne može da primi“, kaže Šobot i navodi da je tu bila i velika depresija koja je svojevremeno apsorbovala dio voda koje su dolazile s brda gdje je sada Aerodromsko naselje. Međutim, sad je tu izgrađena dvorana. S obzirom da je sve nasuto, ostalo se bez prirodnog upojnog polja, nego se, kako je naveo, voda direktno slije na dubičku cestu.
„To je još jedan problem koji moramo rješavati, a brojni vodotoci nisu ucrtani u planske dokumente kad su trebali“, ističe Šobot.
Gordana Kaurin
