Vlada Republike Hrvatske na sjednici Sabora koja je održana proteklog četvrtka, predložila je konačni prijedlog izmjena Zakona o strancima, koji regulira i rad stranih radnika.
Premijer Andrej Plenković naveo je kako imaju 113.000 radnika iz trećih država od kojih je najviše iz Bosne i Hercegovine te najavio da će ovaj zakon urediti status i zaštitu radnike.
Najveći broj dozvola za boravak u 2024. godini izdan je državljanima BiH – 38.100, navodi vlada.gov.hr.
Nadziranje agencija
Novim zakonom o stranim radnicima osigurat će se status, sigurniji rad i bolja zaštita radne snage iz trećih zemalja. Dozvole za boravak i rad koje su do sada bile na jednu godinu, izdavat će se na tri godine, a dozvole za sezonski rad umjesto šest na devet mjeseci.
– Finansijski je prihvatljivije jer ne plaćate izdavanje papira tri puta, a i velika je procedura ta papirologija. Ovako imate kontinuitet. Zbog same dužine dozvole na tri godine mirniji je i radnik i poslodavac. Neke druge pluseve u tome ne vidim. Nedostatak radne snage je svakako prisutan, sad je samo pitanje gdje su novi bazeni koji se otvaraju i mogu li pokriti naše potrebe. Jer radnika ima ali nema s potrebnom kvalitetom, na što smo prije 15, 20 godina naučili u građevinarstvu. To je definitivno radna snaga drugih kvalifikacija i načina rada, komunikacije, to je sada sve drugačije, kaže Tomislav Bačić, predsjednik Strukovne grupe građevinara Županijske komore Dubrovnik za Slobodnu Dalmaciju.
Konkretnije će se nadzirati agencije posredstvom kojih strana radna snaga dolazi u našu zemlju.
– Kad ugovarate posao, računate na neku grupu koja će doći raditi, ugovorite posao, dođe deset radnika, ali dođu čistači umjesto tesari i vi ste u problemu. Trebali ste početi raditi a došli skroz drugi radnici. Zato se s agencijom napravi ugovor, mjesec dana je probni rad ukoliko radnici ne zadovolje, dužni su u narednih mjesec dana dovesti novu radnu snagu. Tako se građevinari pokušavaju zaštititi – kaže Bačić.
Zakonom se definiraju pravila za smještaj radnika pa će poslodavac imati obavezu dokazati da je smještaj za njegove radnike primjeren i prihvatljiv.
Poslodavci će biti dužni dati novčanu garanciju Hrvatske za slučaj odustajanja od radnika za kojeg su dobili dozvolu.
Jedna od stavki novog prijedloga koji je upućen Saboru je da plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće hrvatskom radnika u istom zanimanju.
Regulirat će se poslovanje poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike, postojat će i takozvana “crna lista” za one koji ne prijave radnike na obavezna osiguranja.
Pravne osobe koje uvoze radnu snagu morat će imati minimalni mjesečni promet od 10.000 eura, a fizičke osobe odnosno obrtnici 15.000 eura u šest mjeseci.
Sezonski rad
Predstavnik Ceha ugostitelja pri Obrtničkoj komori Đani Banovac smatra kako je produženje dozvola za sezonski rad i za boravak jako bitno, pogotovo na dubrovačkom području.
Podržava i pravila za adekvatan smještaj stranih radnika jer “baš je, kako kaže, bilo katastrofalnih primjera”.
– U Zagrebu je bio onaj užasan primjer, ne može u 120 kvadrata biti smješteno 30 ljudi. U Dubrovniku nije tako alarmantno, bila je tema da nije super adekvatno, ali nikad nije to izašlo kao gorući problem – naglašava Banovac.
Zakonskim izmjenama nastoji se osigurati ravnopravne uvjete za strane radnike, zašititi ih od zlouporabe te olakšati dolazak visokokvalificirane strane radne snage u Hrvatsku kroz Plavu kartu čija se valjanost produžuje sa 24 na 48 mjeseci, piše Slobodna Dalmacija.
