Početna BiH Hrvati imaju 106% više, a Bošnjaci 36% manje pozicija u odnosu na...

Hrvati imaju 106% više, a Bošnjaci 36% manje pozicija u odnosu na procenat u etničkoj strukturi BiH

Stranka demokratske akcije (SDA) uputila je pismo Uredu visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, jer, kako navode, predstavnici HDZ-a BiH i naročito predstavnici državnih institucija Republike Hrvatske učestalo plasiraju neosnovane tvrdnje o diskriminaciji i majorizaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu njihove političke zastupljenosti te o potrebi izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se Hrvati osjećali “zastupljeno”.

Pismo je, također, upućeno Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini i Uredu Specijalnog predstavnika EU u BiH te amabasadorima zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Iz SDA upozoravaju da je zabrinjavajuće da se takve tvrdnje, olako i bez upoznavanja o svarnom stanju, prihvataju i u dijelu diplomatskih krugova.

Smatraju da bi se predstavnici međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini, prije javnog iznošenja stavova, obavezno trebali upoznati o činjenicama i pokazateljima lako dostupnim cjelokupnoj javnosti.

Iz SDA su ovom prilikom prezentirali podatke iz evidencija nadležnih agencija Bosne i Hecegovine i Federacije BiH, kao i službenih listova BiH i FBiH.

S obzirom na to da se zagovarači teze o diskriminaciji Hrvata pozivaju na Ustav BiH, nužno je imati u vidu relevantnu odredbu (Član IX , stav 1., tačka 3.) Ustava BiH: “Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine”.

U kontekstu navedene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine trenutna situacija u Bosni i Hercegovini je sljedeća kada je riječ o direktorima, zamjenicima direktora i drugim imenovanim osobama u upravnim organizacijama na nivou BiH, koje imenuje Vijeće ministara: Bošnjaka, kojih je 50,11 posto stanovništva BiH, ima 36 imenovanih (32,4 posto od ukupnog broja pozicija), Bosanskih Hrvata, kojih je 15,43 posto stanovništva BiH, ima 35 (31,5 posto od ukupnog broja pozicija), Bosanskih Srba, koji čine 30,78 posto stanovništva BiH, ima 39 imenovanih (35,1 posto od ukupnog broja pozicija) te od Ostalih, kojih ima 2,73 posto stanovništva, ima jedan imenovani (0,9 posto od ukupnog broja pozicija). To znači da razlika u odnosu na pripadajući broj pozicija kod Bošnjaka iznosi -36 posto, kod Hrvata +106 posto, Srba +8,0 posto i Ostalih -63 posto.

Dakle, Hrvati imaju 106 posto više, a Bošnjaci 36 posto manje pozicija u odnosu na procenat ova dva naroda u ukupnoj etničkoj strukturi naroda Bosne i Hercegovine.

Na nivou Federacije BiH, kada je riječ o direktorima, zamjenicima direktora i članovima upravnih/nadzornih odbora, upravnih organizacija i privrednih društava na nivou FBiH, koje imenuje Vlada FBiH, Bošnjaka, koji čine 70,4 posto stanovništva, ima 147 imenovanih na funkcije, odnosno 64,1 posto od ukupnog broja funkcija, Hrvata, koji čine 22,4 posto stanovništva, ima 77 imenovanih na funkcije, odnosno 33,6 posto od ukupnog broja funkcija, Srba koji čine 2,5 posto stanovništva, ima troje imenovanih na funkcije, odnosno 1,3 posto od ukupnog broja funkcija, te Ostalih, koji čine 4,6 posto stanovništva, ima dvoje imenovanih na funkcije, odnosno 0,4 posto od ukupnog broja funkcija. To znači da razlika u odnosu na broj pripadajućih funkcija kod Bošnjaka iznosi -9,0 posto, Hrvata +50 posto, Srba -48 posto i Ostalih -91 posto.

Prema navedenim pokazateljima, Hrvati imaju 50 posto više, a Bošnjaci 9,0 posto manje funkcionerskih pozicija u FBiH u odnosu na broj pozicija koji im pripadaju prema etničkom sastavu stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine.

Značajno je napomenuti, navode iz SDA, da su svi imenovani hrvatski funkcioneri i na nivou BiH i na nivou FBiH, skoro bez izuzetka, imenovani na prijedlog HDZ-a.

“Poznato vam je da je paritetna etnička zastupljenost u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Domu naroda PS BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH propisana ustavima. Iako za sastav Vijeća ministara nije propisan takav etnički paritet, Hrvati su zastupljeniji od daleko brojnijih Bošnjaka, jer imaju tri ministra i generalnog sekretara Vijeća ministara, a Bošnjaci samo tri ministra. Umjesno je pitanje zašto je situacija u vezi s etničkom strukturom funkcionera koje imenuju Vijeće ministara i Vlada FBiH takva. Kako je i zašto do toga došlo?”, navodi se u pismu.

Iz SDA podsjećaju da su u poslijeratnom periodu vođeni brojni razgovori političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata sa ciljem uređenja odnosa u FBiH. Uz izraženu spremnost bošnjačkih političkih predstavnika na kompromise, činjeni su ustupci sa ciljem osiguranja pozicije malobrojnijeg hrvatskog naroda.

“Nažalost, sve što je u tim dogovorima postignuto predstavnici HDZ-a ne cijene i ne smatraju dovoljnim, nego tek osnovom za sve veće, agresivnije pa i nemoguće zahtjeve. Na nivou BiH takve zahtjeve ostvaruju neprincipijelnim partnerstvom sa SNSD-om. U takvim odnosima politički predstavnici Bošnjaka su majorizirani i onemogućeni da osiguraju Ustavom zagarantovanu zastupljenost Bošnjaka na funkcionerskim pozicijama. Na nivou FBiH takve zahtjeve HDZ nastoji ostvariti ucjenama kroz mehanizme Doma naroda Parlamenta FBiH, koji nema samo nadležnost zaštite vitalnih nacionalnih interesa, nego, kao nigdje u svijetu, ima veće nadležnosti od Predstavničkog doma. Višegodišnje onemogućavanje imenovanja Vlade FBiH nakon izbora 2018. i blokada imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH zorno pokazuju zloupotrebe pozicije HDZ-a putem Doma naroda Parlamenta FBiH”, navodi se u pismu SDA.

Fena

ASHA prodaja vozila