Početna Pozitivne priče Hirurg iz Tuzle zadivio svijet: Šta je “Piljić metoda” za koju je...

Hirurg iz Tuzle zadivio svijet: Šta je “Piljić metoda” za koju je dobio međunarodno priznanje?

Bosna i Hercegovina zasigurno ima stručnjake iz mnogih oblasti, a medicina je svakako jedna od njih. Prof. dr. med. sc. Dragan Piljić, šef Odjeljenja za vaskularnu hirurgiju UKC Tuzla, nedavno je dobio nagradu i priznanje Međunarodnog ekonomskog foruma “Stvaratelji za stoljeća” za izraziti profesionalizam u obavljanju osnovnog javnog poziva.

Nagrada je uslijedila nakon što je prof. dr. Dragan Piljić predstavio “Piljić metodu” koja se koristi kod operativnog tretmana abdominalne aorte i zdjeličnih arterija.

Prof. dr. Piljić iza sebe ima 32 godine uspješnog rada. Za Faktor je ispričao kako je nastala “Piljić metoda”, te objasnio njene prednosti prilikom operativnih zahvata i koliko ubrzava oporavak pacijenta nakon operacije.

– Ranije su se operacije na aorti i krvnim žilama u trbuhu, odnosno maloj zdjelici, radile klasičnom metodom. Rez je bio otprilike 40-ak centimetara. Pošto se aorta nalazi pored i ispred kičme, mi smo morali sva crijeva i pokretne organe, masne pregače, da izvadimo iz trbuha. Potom bismo ih zamatali u vlažne pa suhe komprese, uradili operaciju na aorti ili žilama i onda opet sve vraćali – kazao je prof. dr. Piljić.

Dodao je kako mu se od početka nije sviđao taj veliki rez.

– Kod starih hirurga je vladala jedna floskula “mali rez, mali hirurg”, bilo je samo vi njega razrežite… Trbušni zid se smatra kao jedan zaseban organ. Sada pravimo rez od osam do 10 centimetara. To je takozvana mini laparotomija. Ako ne možemo operisati, ako je pacijent predebeo ili imamo nekih drugih poteškoća, mi taj rez lako proširimo. Razrežemo malo gore, malo dolje i onda uradimo ono što treba. Crijeva više ne vadimo iz trbuha – istakao je.

 

Operacija i oporavak

Prema njegovim riječima, crijeva se sada vlažnim kompresama potisnu u stranu i tako se napravi prostor u kojem će raditi.

– Kada crijeva izvadimo iz trbuha, ona se vani suše jer nisu u svom prirodnom ozračju. Osim toga, ona se i pothlađuju. Unutra je temperatura 37, vani je 20-22 stepena. Onda se isušuju jer dolazi do isparavanja. Ponekad se razvlače, dolazi do pucanja mikrocirkulacije i do oštećenja. Sve to otežava oporavak pacijenta. Ta crijeva su traumirana, ne mogu odmah doći sebi kada ih vratimo u trbuh, završimo operaciju i zašijemo pacijenta – objasnio je.

Prof. dr. Piljić navodi i to da je oporavak pacijenta kod velikog reza znatno duži.

– Bez obzira na to što su neki bili protiv, ja sam radio mali rez jer sam imao dobre rezultate. Radeći te operacije uočio sam još jednu važnu stvar. Anesteziolozi kada daju infuzije pacijentu za vrijeme operacije i u postoperacijskom periodu, daju velike količine infuzije radi održavanja hemodinamske stabilnosti, da bi pacijent dobro podnio operaciju, da bi se kontrolisao pritisak. Međutim, nalijevalo se previše tih infuzija u pacijenta – istakao je.

Objasnio je da kada infuzija ide idrektno u venu, optereti se vaskularno korito. Pacijent, dodao je, u prosjeku dnevno izmokri litar i po tečnosti, a tokom operacije dobije tri, četiri ili pet litara infuzije.

– U njegovoj krvi tako cirkulira tri litra tekućine više nego što je normalno. S obzirom na to da se stvara pritisak u krvi, dolazi do propuštanja tekućine na nivou stanice. Ta tekućina izlazi u međustanične prostore, pojavljuje se između ćelija. Onda nam pacijent natiče. Natiču mu prvenstveno crijeva gdje smo to radili, a natiču mu i pluća. Dolazi do povećane koncentracije tekućine u plućima, takozvani plućni edem – naglasio je dr. Piljić, dodavši da to usporava oporavak pacijenta.

Prof. dr. Piljić je, zajedno sa kolegama iz Hrvatske, Slovenije i Belgije napravio jednu studiju na kojoj su radili četiri i po godine, a koja je prijavljena u Americi. Kako nam je ispričao, ispitivali su pacijente kojima su davali dotadašnju standardnu količinu infuzije.

– Bio sam vođa tima studije. Napravio sam da se daje restriktivna količina infuzija, to jest da se zamijeni onoliko tekućine koliko pacijent izgubi za vrijeme operacije. Radili smo to i kod pacijenata gdje smo radili i mini laparotomiju, tako da smo to sve ujedinili. Rezultati su bili fantastični. Oporavak pacijenata je bio pno brži. U jedinici intenzivnog liječenja ležali su jedan do dva dana. Postoperacijski period je bio otprilike četiri do pet dana. Četvrti dan smo poslije operacije puštali pacijente kući, u odnosu na raniji period gdje su pacijenti ležali deset do 15 dana, a nekad i mjesec poslije operacije jer nisu mogli sebi doći – istakao je.

Također je smanjen i broj postoperacijskih komplikacija u smislu pojave kile, infekcije rane, a bolovi su bili manji nego inače.

– Ako je rana 40 centimetara, četiri puta će duže zarastati i četiri puta će biti jači bolovi, nego ako je ona 10 centimetara. Ja sam to svoje istraživanje publicirao i u jednom njemačkom časopisu. Sve je prošlo bez problema, što je bila potvrda i kruna svega toga što smo radili – prisjetio se.

 

Tri ključna elementa

Prof. dr. Piljić je naglasio da je on tako i nastavio raditi.

– Znači, dajemo malu količinu infuzije, ne vadimo crijeva i pravimo mali rez. To su ta tri ključna elementa kod ove moje metode. Mi smo imali pacijenta kojem je bila zapušena cijela aorta i arterije. Čovjek praktično nikako nije mogao hodati. Napravili smo mu operaciju koristeći sve ove stvari koje sam pobrojao. Pacijent se vrlo brzo oporavio. Čovjek je imao 46 godina, nije mogao otići do toaleta, a sada trči. Objavio sam taj rad u Japanu i ljudi su to glat objavili – rekao je.

Nakon godinu je dobio e-mail iz Japana u kojem su od njega tražili da predstavi svoju metodu, te da će oni njegov rad besplatno objaviti.

– Uzmem i napišem novi pristup za operacije trbušne aorte i krvnih žila – Piljić metoda. Pošaljem im i oni su mi nakon mjesec javili da je rad dobio odobrenje, odmah je prihvaćen bez ikakvih korekcija i objavljen.

U savremenoj medicini, posljednjih 140 godina, ispričao je prof. dr. Piljić, postoji 40 ili 50 ljudi po kojima se zove neki zahvat, procedura ili operacija.

– Kada je potvrđeno da se to zove “Piljić metoda”, ja sam upao u tu kategoriju. Od Međunarodnog ekonomskog foruma sam dobio priznanje. U konkurenciji od 194 kandidata iz devet zemalja osvojio sam prvo mjesto. To je moralna satisfakcija i kruna dugogodišnjeg rada – istakao je prof. dr. Piljić.

“Piljić metoda” sada se koristi i u svijetu.

– Svakome ko hoće time da se bavi dostupna je u časopisu koji ima otvoren pristup. Detaljno je opisana i besplatna – zaključio je.

Faktor