U naredna dva dana Bosna i Hercegovina bi trebala dobiti novog visokog predstavnika, nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku. Glavni favorit, kojeg su kao prvi izbor istakle Sjedinjene Američke Države (SAD) je Italijan Antonio Zenardi Lendi. Ipak, kao protuteža, na sjednici bi mogao biti stavljen i prijedlog za imenovanje Francuza Renea Troccaza, kojeg će podržati i Britanci te Nijemci.
Italijanski diplomata Lendi je kandidat kojeg favoriziraju Amerikanci. Ipak, njegovo potencijalno imenovanje naišlo je na otpor u Bosni i Hercegovini, ali i iz nekih zemalja Evropske unije i to zbog njegovih bliskih veza sa Srbijom i Rusijom. Amerikanci uvjeravaju da je riječ o diplomati koji svojim iskustvom može pomoći BiH, no posrijedi se nameće niz drugih pitanja.
Primarno, za BiH je važno da u ovom trenutku opstane Ured visokog predstavnika (OHR), kao tijelo koje sa svim svojim ovlastima može pomoći BiH na putu i ka EU integracijama, ali i na domaćem planu, s obzirom da je BiH država prožeta političkim blokadama. Dominantan probosanski narativ je da nije došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a, niti za smanjivanje ovlasti visokog predstavnika.
S druge strane, dominantne politike iz srpskog i hrvatskog političkog spektra (SNSD i HDZ) nemaju ništa protiv gašenja ove institucije.
U tom kontekstu Amerikanci žele svog kandidata, ali prije svega zbog interesa koje imaju u BiH. Prvi i ključni interes je projekat Južne plinske interkonekcije, ali i drugi infrastrukturni projekti. Stoga im na čelu OHR-a treba diplomata s kojim su na “ti” i koji može ubrzati procese koji su njima važni, poput državne imovine.
S tim u vezi, uz pojačan američki pristup i zainteresiranost, Evropska unija, ali i neke države pojedinačno djeluju nemoćno u BiH. Država koja decenijama teži ka EU integracijama sada više gleda u poteze službenog Washingtona, nego Brisela, koji djeluje sterilno i nemoćno. U konačnici, izbor novog visokog predstavnika će pokazati omjer snaga na terenu, ali i otkriti koliko je EU spremna konfrontirati sa Amerikancima na pitanju BiH, s obzirom na niz drugih dodirnih tačaka koje imaju sa SAD-om.
No, s obzirom da je Brisel na neki način pokazao da mu smeta američko diktiranje kod imenovanja novog visokog predstavnika, a posebno Francuska, Njemačka i Velika Britanija, proces u Vijeću za implementaciju mira će pokazati koliko je i sama Evropa zainteresirana za BiH i spremna rizikovati. Bude li na kraju po američkom izboru, to će biti simbolički loša poruka i o utjecaju EU u BiH.
Godinama EU pred BiH stavlja niz uslova u procesu pristupa toj zajednici, uz jako spori napredak koji je determinisan upravo političkim blokadama. Sada, kada su Amerikanci preuzeli inicijativu, to bi i EU moglo zakomplikovati njene ambicije s BiH.
