Vlada Republike Srpske ovih dana je suočena sa pitanjima o stanju u budžetu, dugovanjima i nedostatku novca. Premijer Radovan Višković uvjerava da će penzije i plate u javnom sektoru biti redovne. Istovremeno, postoje procjene da će deficit premašiti budžetom planiranih 200 miliona maraka.
Republika Srpska je, hvali se premijer Višković, za četiri mjeseca otplatila 317 miliona maraka duga, a zadužila se 155 miliona. Pred prvomajske praznike obradovala je penzionere sa prijevremenom isplatom aprilske penzije.
O stotinama miliona maraka dugova privredi, dobavljačima i izvođačima javnih radova, kako je glasilo poslaničko pitanje, kaže:
“Rupa” u budžetu”
-Dugovanja prema svim kategorijama, od privrednika do poljoprivrednika, na današnji dan su oko 72 miliona KM. Izvođači izmireni u potpunosti. Možda nisu zadnje fakture u zadnjih 15 dana, i nikome drugom se ništa ne duguje.
Odgovor pred parlamentom izazvao je sugestivna pitanja poslanika o konkretnim projektima.
-To znači da su izvođačima radova isplaćeni dugovi koji kasne i da radovi koji su obustavljeni mogu da budu nastavljeni? I izvođač koji pravi garažu na UKC-u, tvrdi Tanja Vukomanović, zastupnica PDP-a u NSRS.
Na potencijalnu „rupu“ u budžetu ukazuje informacija da je Vlada već prekoračila plan zaduženja na domaćem finansijskom tržištu, a bezuspješno traga za 850 miliona maraka na međunarodnom, javlja BHRT.
-Nema nikakvih priča o tome da idemo sa novom emisijom međunarodnih obveznica londonske ili bečke berze, nema povoljnih vijesti iz Mađarske ili Rusije da će taj novac doći. Što pokazuje, kada to podijelimo na 12 mjeseci, da već sada je budžet kratak za nekih 400 miliona KM, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.
Povećanjem minimalne plate rastao je dio javnih prihoda i između ostalog popravio saldo javnih fondova, ali to je jedna strana medalje.
Nedavna analiza Ministarstva finansija ukazuje na pad udjela Republike Srpske u krajnjoj potrošnji Bosne i Hercegovine. To bi moglo da umanji procenat raspodjele prihoda od PDV-a. Vladajući ipak ne pokazuju zabrinutost.
Pad izvoza i rast uvoza takođe spadaju u negativan ekonomski trend koji može da ima uticaja na sposobnost ekonomije. Privrednici strahuju da bi Vlada mogla pribjeći krajnjoj mjeri – povećanju poreza.
