Početna Svijet Evropu čeka izazovna 2022. godina

Evropu čeka izazovna 2022. godina

Iako je 2021. na evropskoj sceni bila puna turbulencija, ništa manje izazovna od protekle godine neće biti ni 2022.

Početkom godine, rotirajuće predsjedništvo Savjeta EU-a od Slovenije preuzima Francuska. Usred predsjedavanja Savjetom EU, Francusku čekaju predsjednički i parlamentarni izbori. Predsjednik Emanuel Makron predstavio je 9. decembra u Parizu prioritete francuskog predsjedanja, među kojima kao prvi cilj naveo “prelaz prema moćnoj Evropi, potpuno suverenoj, slobodnoj da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”.

Taj Makronov govor mnogi ocjenjuju u kontekstu predstojeće izborne kampanje. Neke od njegovih ideja, naročito kada je riječ o dogovoru o migracijama i azilu, mnogi analitičari drže potpuni nerealnim jer se s tim bavilo već osam rotirajućih predsjedništava bez ikakvih pomaka.

Francuska želi tokom svoga predsjedanja postići dogovor o reformi šengenskog prostora.

Reforma šengenske pravne tekovine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedavanja. Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavljanje posebnog tijela koje bi činili ministri unutrašnjih poslova i koji bi koordinisali upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično evrogrupi, forumu koji okuplja ministre finansija zemalja evrozone i koordiniše upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.

Francuzi žele postići dogovor o reformi šengenskog zakonika u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalifikovanom većinom u Savjetu EU-a i običnom većinom u Evropskom parlamentu.

Početkom 2022. godine dolazi do promjene na čelu Evropskog parlamenta, dogovorene na početku mandata sadašnjeg saziva u junu, 2019. Umjesto italijanskog socijaliste Davida Sasolija na mjesto predsjednice Parlamenta doći će članica Evropske narodne partije, Maltežanka Roberta Metsola.

Promjena bi u 2022. moglo biti još. Naročito će se pratiti izbori u Mađarskoj, gdje će se dugogodišnji premijer Viktor Orban suočiti s ujedinjenom opozicijom koja pod vođstvom Petera Marki-Zaja nije bez šansi. Mnogi se u Briselu nadaju da bi ti izbori mogli donijeti jednu brigu manje kada je riječ o vladavini prava i poštovanju evropskih vrijednosti.

Sljedeće godine izbori će se održati i u Sloveniji, gdje je na vlasti koalicija predvođena premijerom Janezom Janšom, koji se smatra Orbanovim saveznikom.

U Poljskoj, još jednom izazivaču glavobolja u EU, sljedeće godine nisu predviđeni izbori, osim ako ne pukne vladajuća koalicija. U 2022. ondje očekuje se intenziviranje borbe između vladajuće koalicije i njenih protivnika, predvođenih bivšim premijerom i predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom koji se vratio u zemlju kako bi pokušao srušiti vladavinu konzervativne koalicije predvođene strankom Pravo i pravda.

Godine 2022, za vrijeme francuskog predsjedavanja, trebala bi se završiti Konferencija o budućnosti Evrope koja je otvorena 9. maja prošle godine. Zamišljena je kao forum za raspravu o prioritetima i izazovima zajedničke evropske budućnosti, s ciljem približavanja EU građanima i slušanja njihovih ideja.

Nažalost. Evropa se 2021. godine nije uspjela izboriti sa virusom koronom. Neke zemlje su najaviče obavezno vakcinisanje.

Naime, Austrija i Njemačka žele uvesti obavezno vakcinisanje za sve. Grčka, Italija i druge zemlje osmislile su obavezne vakcine za određene profesionalne ili starosne skupine. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen ukazala je da je rasprava o obaveznom cijepljenju “prikladna i neophodna”. Ministri zdravstva EU-a će u 2022. godini što je prije moguće raspravljati o tome ima li zahtjev za obaveznim cijepljenjem na razini cijele EU smisla, jer se prirodno postavlja pitanje hoće li i može li primjera radi Njemačka, sa svojim obaveznim cijepljenjem, u nekom trenutku dopustiti necijepljenim građanima iz drugih zemalja EU da uđu u zemlju. “Nadajmo se najboljem dok se pripremamo za najgore”, rekla je von der Lejen, rezimirajući svoju strategiju borbe protiv pandemije za ‘22.