Internet je postao neizostavan dio svakodnevnog života širom svijeta, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Kroz posljednjih nekoliko desetljeća, digitalna transformacija zemlje bilježi značajan napredak, ali i specifične izazove uvjetovane kompleksnim društveno-političkim kontekstom.
Trenutno stanje internet penetracije
Prema najnovijim podacima iz 2024. godine, Bosna i Hercegovina broji oko 2,67 miliona internet korisnika, što predstavlja 83,4% ukupne populacije. Ovaj postotak označava značajan napredak u digitalnoj integraciji države, posebno kada se uporedi s ranijim periodima.
Mobilna povezanost igra ključnu ulogu u ovom rastu, s impresivnih 3,93 miliona mobilnih pretplata koje premašuju ukupan broj stanovnika (122,8% penetracija). Ovo ukazuje na raširenu praksu korištenja višestrukih uređaja među stanovništvom.
Historijski razvoj internet pristupa
Evolucija internet penetracije u BiH može se grubo podijeliti u nekoliko faza:
- Rani period (1995-2005): Nakon rata, internet pristup bio je ograničen na akademske institucije i međunarodne organizacije. Penetracija je bila ispod 10%, s dial-up konekcijama kao dominantnom tehnologijom.
- Period ekspanzije (2006-2015): Uvođenje ADSL-a i početak 3G mreža doveo je do postupnog rasta, posebno u urbanim sredinama. Penetracija je dostigla oko 40% do kraja ovog perioda.
- Ubrzani rast (2016-danas): Širenje 4G mreža, pristupačniji pametni telefoni i poboljšana fiksna infrastruktura omogućili su značajan skok u broju korisnika.
Digitalni jaz
Uprkos općem napretku, internet penetracija u BiH i dalje pokazuje značajne disparitete:
- Urbano-ruralni jaz: Brzi širokopojasni internet koncentriran je u gradovima poput Sarajeva i Banje Luke, dok se ruralna područja još uvijek oslanjaju na sporije 3G/4G mreže.
- Demografske varijacije: Starosna dob i obrazovanje znatno utječu na digitalni angažman – 94% mladih (18-34 godine) svakodnevno koristi društvene mreže, prvenstveno putem pametnih telefona.
- Obrazovni faktor: Visoko obrazovani pojedinci su sedam puta više skloni korištenju interneta za informiranje (20%) u usporedbi s onima bez srednjoškolskog obrazovanja (3%).
- Rodne razlike: Muškarci su za 15% više skloni korištenju interneta za igranje igrica i praćenje vijesti u odnosu na žene.
Korištenje interneta
Prosječni stanovnik BiH provodi 6,2 sata dnevno na internetu, s tim da je 38% ovog vremena posvećeno zabavi. Platformske preferencije otkrivaju generacijski jaz:
- TikTok i Instagram dominiraju među mlađim korisnicima
- Facebook ostaje popularan među starijim demografskim skupinama
- Društvene mreže bilježe 67,5% usvojivosti među stanovništvom
Regulatorni izazovi
Regulatorno okruženje ostaje fragmentirano zbog administrativne podjele zemlje na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, što komplicira projekte digitalne infrastrukture na državnom nivou. Ovo je jedan od ključnih faktora koji usporava daljnji rast internet penetracije u određenim regijama.
Utjecaj na medijsku konzumaciju
Rast internet penetracije značajno je transformirao način na koji građani BiH pristupaju informacijama:
- Konzumacija online vijesti porasla je s 35% (2016) na 48% (2024)
- 39% korisnika navodi Facebook kao primarni izvor vijesti
- Neovisni portali poput Klix.ba i Balkan Insight privlače mlađe, urbane čitatelje
- Uprkos digitalnom rastu, televizija ostaje primarni izvor vijesti za 61% građana, posebno u ruralnim područjima
Online zabava i igre
Internet penetracija potaknula je razvoj online gaming scene, s tržištem procijenjenim na €86 miliona u 2024. Popularne mobilne igre poput “SCHOOLBOY RUNAWAY – STEALTH” i “Block Blast!” dominiraju zbog pristupačnosti na mid-range pametnim telefonima.
Također, online kockarnice poput KazinoPro privlače korisnike kroz razne bonuse i promocije. Metode plaćanja odražavaju regionalne preferencije, s bankovnim transferima (44%), e-novčanicima (33%) i kriptovalutama (23%) kao glavnim opcijama.
Budućnost internet penetracije u BiH
Dok BiH nastavlja svoj digitalni razvoj, nekoliko faktora će oblikovati buduću internet penetraciju:
- Infrastrukturna ulaganja: Predstojeći projekti širenja optičke mreže u manje urbana područja
- Regulatorna harmonizacija: Potreba za usklađenim digitalnim zakonima između entiteta
- Digitalna pismenost: Programi edukacije za starije i marginalizirane skupine
- 5G implementacija: Planirano uvođenje 5G mreža u većim gradovima
Zaključak
Internet penetracija u Bosni i Hercegovini bilježi stabilan rast, dostigavši 83,4% populacije. Međutim, digitalna transformacija zemlje nastavlja odražavati šire društvene kompleksnosti – visoka digitalna usvojenost koegzistira s dugotrajnim etničkim podjelama i institucionalnom disfunkcijom. Ključni prioriteti za budućnost uključuju prevazilaženje digitalnog jaza, podršku neovisnom digitalnom novinarstvu i širenje širokopojasnog pristupa marginaliziranim regijama.
