Početna Vijesti Evo šta savjetuju nutricionisti, a šta kaže crkva

Evo šta savjetuju nutricionisti, a šta kaže crkva

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstojeći post spada u red strogih postova, jer je od 50 dana, 30 na vodi, ostalih 20 na ulju, s tim što se samo dva dana, na praznike Blagovijesti i Cvijeti može konzumirati riba. Post nije dijeta i ne treba ga tako posmatrati, njime vjernici izražavaju ljubav prema Hristu, stišavaju svoje strasti, bijes, opraštaju, i u tom periodu najviše razmišljaju o svojim djelima i životu kakav vode.

Crkva je ustanovila četiri velika posta u toku godine, kao i one godišnje, koji podrazumijevaju post srijedom i petkom. Vjernicima koji se pridržavaju ovih pravila posna hrana nije strana, ali i takav način života, međutim, prilikom prelaska sa regularnog jelovnika na strogi post, čak i zdrav organizam može doživjeti šok. Priprema organizma je neophodna, što preporučuju i nutricionisti, ali i duhovnici koji pripremaju vjernike za najveći i najstroži post u godini.

– Ljudima koji poste, bilo iz vjerskih ili nekih drugih razloga, treba skrenuti pažnju na ono što njihov organizam trpi prilikom naglog prelaska sa regularnog režima na posnu hranu. Kod zdravih ljudi koji su do juče jeli kaloričnu hranu, meso, mliječne proizvode, slatkiše, a sutra pređu na hljeb i vodu, i generalno posnu hranu, organizam će doživjeti šok. Mogu se javiti vrtoglavice, mučnine, glavobolje, jer organizam ne unosi onu hranu na koju je organizam navikao, i tu nastaje problem – objašnjava nutricionista Jelena Stanimirović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nutricionisti kažu da nedjelju dana prije posta treba unaprijed pripremiti organizam, izbaciti jako kaloričnu hranu i pripremati se za novi režim ishrane, koji neće biti lak. Da je ovo pravilo tačno, potvrđuju i crkveni propisi, koji kažu da je nedjelja prije posta “nedjelja bijelog mrsa”, što znači da se tada konzumira mlijeko, mliječni proizvodi, jaja, ali ne i jako kalorična hrana.

– Ako posmatramo post iz ugla vjernika, sve je lijepo uređeno, postoje četiri velika posta, kombinuje se ulje i voda, riba, pred veliki post se ne jede meso, tokom godine tu su srijeda i petak, dakle dva dana nedjeljno, organizam je navikao i, jednostavno, problema nema. Ali, problem nastaje ako imamo osobu koja ima niske granične vrijednosti, recimo gvožđe, koje se ne proizvodi u organizmu, već ga unosimo putem hrane. U tom slučaju odjednom ne unosimo gvožđa koliko treba i depoi se polako prazne. Tokom posta konzumira se riba, ali u ovom predstojećem samo dva puta, što će zaista teško pasti anemičnim osobama, te se savjetuje unos povrća, graška, pasulja, krompira, brokolija, cvekle, voća, limuna, meda. Što više tečnosti i obavezno odlazak kod ljekara po savjet, ukoliko govorimo o osobama sa niskim graničnim vrijednostima – objašnjava nutriconista.

Za koga nije post?

Post se ne preporučuje trudnicama, teškim hroničnim bolesnicima, kao ni djeci do sedme godine. Ovakav režim ishrane je veoma zahtijevan, čak i za one koji se toga pridržavaju godinama.

Jelovnik je jasno propisan, nema mesa, sira, jaja, mlijeka i ostalih namirnica životinjskog porijekla, takođe se ne konzumira alkohol. Tokom posta može se jesti kuvano povrće: grašak, pasulj, boranija, pečeni/kuvani krompir, pirinač na vodi, salata, med, džem, sjemenke, suncokret, voće… Nikako ne treba zaboraviti na pravilan unos tečnosti, i to tri litra vode u razmacima.

– Ukoliko govorimo o zdravom organizmu, post je odličan, i meni se lično dopada što je sve dobro raspoređeno, te se nekih šest mjeseci posti, a šest mjeseci hrani regularno. Volimo brzu hranu, jednostavno, kada je čovjek zauzet, hrani se bukvalno s nogu i u pokretu, a to nije zdravo ni za želudac, ni za organizam generalno. Na ovaj način čistimo organizam, reguliše se probava, pa ako uzmemo i onaj psihološki momenat i umirujemo dušu. Ali prije svega, svoje zdravlje treba sagledati realno, ako radite neki odgovoran posao, a opada vam koncentracija, porazmislite još jednom da li možete da izdržite ovakav podvig – savjetuje Jelena.

Iako vam post neće nanijeti štetu, sasvim je normalno da u prvoj nedjelji osjetite pad energije, možda vrtoglavice i glavobolje. Međutim, ukoliko se ne pridržavate pravilnog načina ishrane, ne jedete kuvano povrće, unosite voće, i ne uzimate tečnosti, možete očekivati i pad imuniteta, ali i bezvoljnost, razdražljivost i manjak koncentracije. Post nije igra, nije ni dijeta, post ima za cilj nešto drugo, a to nisu izgladnjivanje, manjak kilograma, glavobolja i na kraju ugrožavanje zdravlja.

Vrste postova

Po vremenu trajanja, post može biti jednodnevan i višednevan. Jednodnevni post je svake srijede i petka tokom cijele godine (osim takozvanih trapavih sedmica), zatim Usjekovanje glave Svetog Jovana Preteče (11. septembar), Krstovdan (27. septembar), na večerje Bogojavljenja (18. januar). Višednevni postovi su oni pred velike praznike: to su Četrdesetnica (Vaskršnji post), traje sedam nedjelja; zatim Božićni post, traje 40 dana; Bogorodični ili Gospojinski post, traje 15 dana, i post Svetih Apostola, dužina ovog posta je promjenljiva i traje od nedjelje Svih Svetih do Petrovdana.

Mala azbuka posta

Post na vodi podrazumijeva konzumiranje hrane koja se isključivo priprema na vodi bez dodatka ulja. Toga dana jede se bareno ili svježe povrće, voće, ali nikako proizvodi koji su na neki način prženi na ulju ili sadrže ulje.

Post na ulju podrazumijeva pripremu hrane na ulju, bilo da je u pitanju prženje ili kao dodatak jelu. Treba skrenuti pažnju da čak i oni proizvodi na kojima piše oznaka “posno” često nisu čisto posni jer mogu u tragovima sadržati mlijeko i jaja.

Aposlutni post podrazumijeva post na hljebu i vodi. U dane apsolutnog posta tokom dana uzima se malo hljeba, a pojedini vjernici tokom dana uzimaju samo vode, a za hljeb čekaju da padne veče.

Post na vinu, podrazumijeva uz jelo malo i vina, ali ne više od jedne manje čaše.

Dijeta nije suština posta

U crkvenim knjigama nalaze se riječi Svetog Jovana Zlatoustog, gdje je objašnjeno da tjelesni post ne treba koristiti ako nije povezan sa duhovnim. “Ne govori mi: toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnjevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio?”, prenose se riječi Jovana Zlatoustog u crkvenim knjigama.

Među ovim riječima pronalazimo suštinu posta, a to je da uzdržavanje od jela i pića ne znači ništa ako u sebi nosimo bijes, svadljivost i ljutnju. Otuda dolazi priča da post nije dijeta i da ne bi trebalo da to čine oni koji samo žele da skinu koji kilogram, već oni što istinski žele da pokažu ljubav prema Hristu, čine dobra djela, pokaju se za svoje grijehe i na kraju pristupe svetom pričešću.

Iako bi vjernici trebalo svake nedjelje da odlaze u crkvu na službu, tokom posta njihov odlazak postaje češći. Svaki vjernik bi trebalo najmanje četiri puta godišnje da se ispovijedi, a kasnije obavezno i pričesti, jer pričešćem se unosi Hrist. Na pričest se dolazi u toku posta, kada vjernik dogovori sa svojim duhovnikom. Ispovjed nije nikakav bauk, svi smo ljudi, svi griješimo. Vjernici strahuju ili se stide da priznaju šta ih zaista muči, ali ih duhovnik ohrabruje da ništa što je rečeno prilikom ispovjeda ne smije biti ispričano nikome i vjernik ne smije da trpi osudu. Nakon što vjernik ispriča i pokaje se za svoje postupke, sveštenik čita molitvu i daje blagoslov za pričest, piše Blic.

Za one koji bi željeli da se ispovjede i pričeste, mogu da odaberu prvu i posljednju nedjelju posta, u dogovoru sa svojim duhovnikom, nakon posta od nekoliko dana pristupaju ispovjedanju, a kasnije dobijaju blagoslov da se pričeste. Ima i onih koji dolaze po blagoslov da ublaže post i da dobiju razrješenje na ulju, ako im zdravstveno stanje to nalaže.

(Blic)

ASHA prodaja vozila