Početna Zdravlje Evo kako prepoznati simptome moždanog udara i kako sebi pomoći

Evo kako prepoznati simptome moždanog udara i kako sebi pomoći

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moždani udar je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili rjeđe globalni neurološki deficit koji traje duže od jednog sata ili dovodi do smrti. O ovom zdravstvenom problemu i samopomoći u slučaju da doživimo moždani udar razgovarali smo sa šeficom Klinike za neurologiju KCUS-a Sarajevu dr. Dženitom Imamović.
Moždani udar bi uskoro mogao postati najčešći uzrok smrti u svijetu. U zapadnom svijetu, kao uzrok smrti je zauzeo visoko drugo mjesto, nakon srčanih bolesti, a prije karcinoma. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 miliona ljudi godišnje, a 5,5 miliona ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 miliona ljudi koji su preživjeli moždani udar.

“Međunarodne epidemiološke studije pokazuju da stope incidencije rastu eksponencijalno s dobi od 30-te godine. Etiologija varira s dobi. U prikazu incidencije moždanog udara obično se upotrebljavaju dobno standardizirane stope, te se kreću između 0,3 promila u trećem i četvrtom desetljeću života, sve do 30 promila u osmom i devetom desetljeću života, što u prosjeku iznosi od jedan do dva promila. Stope prevalencije moždanog udara u svijetu variraju između pet promila i nekoliko postotaka”, kazala nam je neurologinja Dženita Imamović.

Stope smrtnosti od moždanog udara u Evropi značajno se razlikuju. Prema dostupnim podacima, najviše stope zabilježene su u Bugarskoj, a najniže u Švicarskoj. Stope smrtnosti dramatično su smanjene u toku nekoliko posljednjih desetljeća u Japanu i zapadnoevropskim zemljama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nasuprot tome, u istočnoevropskim zemljama u tom razdoblju bilježi se stalan porast stope smrtnosti od moždanog udara, što se nastavlja i u uslovima tranzicije ovih zemalja. Stoga moždani udar nije samo medicinski nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava ‘epidemija’ obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze”, objasnila je Imamović.

U našoj zemlji ne postoji registar, pa stoga nije moguće utvrditi koliko oboljelih o moždanog udara ima u Bosni i Hercegovini.

Najčešći simptomi moždanog udara

Utrnulost, slabost ili oduzetost : lica, ruke i/ ili noge, poremećaji govora u vidu otežanog, nerazumljivog izgovaranja riječi, ili potpuna nemogućnost izgovaranja riječi, međutim može biti oštećeno i razumijevanje govora druge osobe, gubitak vida u jednoj polovini vidnog polja, ili zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku, naglo nastala jaka glavobolja, bez ili sa povraćanjem bez jasnog uzroka, nesigurnost i zanošanje u hodu, iznenadni padovi zbog gubitka ravnoteže, gubitak koordinacije , omaglice ili vrtoglavice, dvoslike, poremećaji gutanja i snižavanje nivoa svijesti.

Kod dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom ostaje različit stepen neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar je prvi uzrok netraumatskog invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije.

Faktori rizika na koje se ne može uticati

Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati.

“Sa starenjem incidencija raste. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji dobiju moždani udar, te 46 posto njih nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi između 45. i 59. godine života. S druge strane učestalost moždanog udara veća je kod muškaraca nego kod žena. Osim ova dva faktora tu je i naslijeđe. Ovaj faktor rizika je nedovoljno ispitan ali i potcijenjen. Sigurno postoji interakcija genetskih i faktora spoljne sredine”, kazala je Imamović.

Faktori rizika na koje se može uticati su arterijska hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, diajbetes melitus, konzumacija cigareta, zloupotreba alkohola, hiperlipoproteinemija, fizička neaktivnost, gojaznost, stres, te poremećaj koagulabilnosti koji se često sreće kod mladih osoba.

“U 95 posto slučajeva moždanog udara nastaje u osoba u dobi nakon 45 godina, a dvije trećine slučajeva moždanog udara nastaje u onih starijih od 65 godina. Rizik od srmti ako osoba razvije moždani udar također se povećava s dobi. Međutim, moždani udar se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi, uključujući i djetinjstvo. Članovi porodice mogu imati genetsku sklonost za nastanak moždanog udara ili mogu dijeliti sličan životni stil koji može doprinijeti razvoju moždanog udara”, objašnjava Imamović.

Preboljeli moždani udar uveliko povećava rizik nastanka novih možadnih udara.
“Učestalost moždanog udara veća je kod muškaraca nego žena, ali je zanimljivo da je ishemijski moždani udar češći kod muškaraca, a subarahnoidalna hemoragija češća kod žena. Učestalost intracerebralne hemoragije ne razlikuje se među polovima. Međutim, 60 posto smrti od moždanog udara događa se kod žena zato što žive duže, starije su od prosjeka kada dožive moždani udar i zbog toga češće umiru”, rekla je i dodala da su neki faktori rizika za nastanak moždanog udara kod žena vezani samo žene, a to su trudnoća, porođaj i menopauza.

Prevencija moždanog udara i samopomoć

Prevencija moždanog udara se dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvata prevenciju kod zdravih osoba koje još nisu dobile moždani udar. Sekundarna prevencija predstavlja liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, te liječenje bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog.

“Svaki ljekar u svojoj svakodnevnoj praksi može doprinijeti prevenciji moždanog udara. U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se sljedeći postupci: djelovanje na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila života i promoviranja zdravog načina života. Poticati prestanak pušenja,smanjenje kilaže, te primjenu zdravog načina ishrane”, objasnila je Imamović.

Osim toga naročitu pažnju treba posvetiti povišenom krvnom pritisku, povišenom holesterolu, neregulisanom dijabetes melitusu, te poremećajima srčanom ritma.

“Veoma je važno znati prepoznati znakove moždanog udara kako bi se što hitnije pacijentu obezbijedila adekvatna ljekarska pomoć, smanjila opasnost od teških posljedica. U tome može pomoći jednostavan test koji se u svijetu naziva FAST”, kazala je.

F: Face/ lice, koje se zbog moždanog udara “iskrivi sa jedne strane”
A: arms/ruke, javlja se slabost jedne ruke
S: speech/govor, osoba ne može izgovarati jasno i/ili razumjeti ono što joj se govori
T: time/vrijeme odmah nazvati hirnu pomoć I što prije dovesti u specifičnu ustanovu.

Prepoznavanjem simptoma moždanog udara možete pomoći u smanjenu štete.

Pokušajte zapamtiti glavne simptome moždanog udara kako biste što prije mogli reagirati ako se moždani udar dogodi vama ili nekome u vašoj blizini. Prepoznavanje ranih simptoma i hitna reakcija mogu spasiti život, ublažiti oštećenje na mozgu, te omogućiti bolji i lakši oporavak.

“Vodite računa o svome zdravlju, pravilnoj ishrani, smanjite stres na najmanju moguću mjeru, krećite se, vodite aktivan život jer tjelesna aktivnost pozitivno utječe na nivo kolesterola ili šećera u krvi te debljinu. Brinite o vašem krvnom pritisku i o zdravlju svog srca jer najteži oblici moždanog udara uzrokovani su upravo nepravilnostima rada srca, poput atrijske fibrilacije”, dala je savjet na kraju našeg razgovora neurologinja Dženita Imamović.

Ne zaboravite informirati se i razgovarati sa svojim ljekarom kako biste mogli spasiti život sebi ili možda drugima.

ASHA prodaja vozila