Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice pristupe bloku bez potpunih prava o odlučivanju, uključujući pravo veta, a sve s ciljem ubrzanja procesa proširenja. Prijedlog je još u ranoj fazi i zahtjeva odobrenje svih 27 članica EU.
Kako piše Politico, prijedlog bi omogućio novim državama da koriste većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno, nakon što EU sprovede ključne institucionalne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.
To znači da bi nove zemlje mogle postati članice Evropske unije bez potpune glasačke moći, što je potez koji bi mogao učiniti da lideri poput Viktora Orbana iz Mađarske budu skloniji ideji da Ukrajina postane dio bloka.
Ideja je da nove članice steknu puna prava nakon što EU reformiše način na koji funkcioniše kako bi bilo teže pojedinačnim zemljama da stavljaju veto na politike.
Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju širenje EU, poput Austrije i Švedske, da ožive proces proširenja koji trenutno blokiraju Budimpešta i nekoliko drugih prijestonica zbog straha da bi to moglo donijeti neželjenu konkurenciju za lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese.
EU je proglasila proširenje strateškim prioritetom usred ekspanzionističke agende ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako se pokušaj da se broj članica poveća sa trenutnih 27 na čak 30 u narednoj deceniji pokazuje kao izvor unutrašnjih podjela u bloku.
“Buduće članice bi trebale biti obavezane da odustanu od prava veta dok ključne institucionalne reforme, poput uvođenja kvalifikovane većine u oblasti politike, ne budu sprovedene”, rekao je Anton Hofrajter, predsjednik Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga.
Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu do članstva, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge benefite članstva u EU, ali bez prava veta – nečega što su vlade EU oduvijek smatrale najvažnijim alatom za sprečavanje politika EU koje im se ne dopadaju.
Razmišljanje iza prijedloga, koji se neformalno razmatra među zemljama EU i Komisijom, prema istim diplomatama i zvaničnicima je da bi primanje novih zemalja bez prava veta, barem na početku članstva, omogućilo njihovo pristupanje pod fleksibilnijim uslovima bez potrebe za reformom osnovnih ugovora EU, što neke vlade smatraju neprihvatljivim.
Ranije su lideri EU insistirali da je takva reforma potrebna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine, ističući rizik od povećanog zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji da se ukine veto i postojećim članicama EU naišli su na snažan otpor, ne samo iz Mađarske, već i iz Francuske i Holandije.
Oglas
Ovaj potez se poklapa sa rastućim nezadovoljstvom u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim kandidatima koji su sproveli dalekosežne reforme, ali nisu bliži članstvu godinama nakon što su aplicirali. U slučaju Crne Gore, pregovori za ulazak u EU počeli su 2012. godine.
“Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od 10 godina, a između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo”, rekao je za POLITICO predsjednik Crne Gore Jakov Milatović te odao:
“Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, da se malo oživi i ideja EU kao kluba koji još ima svoju privlačnost”.
Zamjenik premijera Ukrajine Taras Kačka podržao je te zabrinutosti i pozvao na “kreativna” rješenja za deblokiranje proširenja EU. Ukrajinska kandidatura za članstvo u EU trenutno je blokirana zbog veta Mađarske.
“Čekanje nije opcija. Zato nam je potrebno rješenje ovdje i sada. Ovo je važno za Ukrajinu, ali i za Evropsku uniju… Mislim da, dok Rusija testira evropsku sigurnost dronovima, isto to radi i potkopavanjem jedinstva Evropske unije”, naveo je on.
Dok predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stavlja proširenje u centar svoje strateške agende, ističući potencijalno članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, zemlje EU do sada su se opirale pokušajima da ubrzaju proces.
Ranije ovog mjeseca, zemlje EU su odbile pokušaj predsjednika Evropskog vijeća Antónia Coste da se nastavi s proširenjem.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sastat će se sa evropskim liderima u srijedu u Londonu na samitu “Berlinskog procesa” koji je fokusiran na jačanje integracije među tim zemljama kao uvod u proširenje EU.
Predstoji procjena Komisije o stanju pregovora o proširenju sa različitim zemljama kandidatkinjama, tzv. paket za proširenje. Jedan od diplomata EU sugerisao je da bi Komisija mogla pokušati ubrzati proces proširenja tako što bi nastavila pregovore bez traženja formalnog odobrenja svih 27 zemalja EU pri svakoj prilici. Time bi se također izbjeglo da Viktor Orban ima veto u svakoj fazi pregovora.
Ključno je da se, kao dio paketa za proširenje, očekuje da Komisija predloži i unutrašnje reforme EU kako bi se blok pripremio za prijem novih članica.
