Početna BiH Epidemiolog Jela Aćimović: Virus nije oslabio, sada se brže prenosi

Epidemiolog Jela Aćimović: Virus nije oslabio, sada se brže prenosi

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, upozorava da korona virus nije izgubio na jačini, te da čak postoje indicije da se sada prenosi brže nego što je to bio slučaj u martu ili aprilu.

 

Naglašava da ovo nije potvrđeno, ali da su takve impresije sa terena.

– Infektolozi nam prijavljuju da imaju utisak da se virus sada lakše prenosi, nego što je to bilo u prvim fazama epidemije. Tada su zaraženi prijavljivali da su proveli nešto duži period sa osobom od koje su se zarazili, a sada češće prijavljuju da je bukvalno dovoljno tek nekoliko minuta u bližem kontaktu i bez maske, pa da se virus prenese – objašnjava Aćimovićeva u intervjuu za Srpskainfo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gdje se virus najbrže širi?

Postoje tri vrste okruženja na kojima se virus najlakše širi: mjesta gdje je mnogo ljudi, mjesta gdje ljudi nisu na adekvatnoj distanci i zatvoreni prostori koji se slabo provjetravaju. Rizik se još više povećava ako imamo kombinaciju ovih faktora. Tokom juna i jula, prijavljeni su klasteri infekcije širom RS, nastali na raznim okupljanjima većeg broja ljudi, poput svadbi, sahrana, raznih proslava i fešti, na izletima.

Kakav je intentitet prenosa zaraze u takvim situacijama?

Jedan zaraženi najčešće prenese infekciju u porodici ili na radnom mjestu, i u prosjeku zarazi dvije do pet osoba. Međutim, nakon većih skupova, imamo prijavljenih i po 20 novoobolelih koje je zarazila jedna osoba. Razlog porasta broja zaraženih svakako je i nepoštovanje preporuke za nošenje maski, te neodržavanje fizičke distance.

Šta sobom nosi povećanje broja oboljelih?

Što je veći ukupan broj oboljelih, veći je i broj onih sa težim kliničkim slikama koji moraju biti hospitalizovani. Povećava se i šansa da virus dopre do starijih osoba i hroničnih bolesnika, posebno u bolnicama, staračkim domovima. To, kao što smo vidjeli u dosadašnjem toku pandemije, vodi do brojnih fatalnih ishoda.

U proteklih par dana broj zaraženih je počeo da pada. Koji je razlog?

To su situacije kada na dan ili dva imamo manji broj potvrđenih slučajeva, što je više vezano za tempo uzimanja uzoraka i rada PCR laboratorija u RS, nego za intenzitet širenja virusa. U ovom momentu, to ne predstavljaju značajan pokazatelj.

Prošle sedmice bilježili smo i više od stotinu zaraženih na dnevnom nivou?!

U drugoj polovini maja došlo je do značajnog pada broja oboljelih, ali smo svjedoci da se od tada veliki broj ljudi opustio. Od 1. juna imamo konstantan porast broja zaraženih.

U čemu se ogleda to opuštanje?

U nepoštivanju preporučenih preventivnih mjera, prvenstveno izbjegavanja okupljanja, a zatim i nošenja maske, poštovanja fizičke distance, redovnog i temeljnog pranja ruku, dezinfekcije površina. Ako nastavimo sa takvom praksom, situacija će se definitivno pogoršavati.

Šta bi, onda, moglo da bude najkritičnije?

Ova bolest definitivno nije jedna od najtežih, ali epidemija korona virusa toliko opterećuje zdravstveni sistem, da može da se desi da nema kapacitet za zbrinjavanje pacijenata. Ne smijemo da zaboravimo da i sada veliki broj ljudi, čak i onih koji nemaju hronične bolesti i pripadaju mlađoj i srednjoj životnoj dobi,  dolazi sa upalama pluća i drugim težim formamam bolesti, pa moraju biti zbrinuti u bolnicama.

Da li je jedan od razloga opuštanja i to što smo zdravo za gotovo primili priču da je virus manje zarazan?

Vrlo je moguće da je i to uticalo na ponašanje ljudi. S druge strane, ovo stanje prilično dugo traje, a ljudi su se nadali da će sve završiti za mjesec-dva i da će sa završetkom zime i epidemija biti završena.

Nadali smo se da će toplije vrijeme suzbiti epidemiju?!

Po analogiji na druge respiratorne viruse, bilo je očekivanja da će se i SARS-CoV-2 mnogo manje širiti kada temperatura poraste. Međutim, i prije ovog posljednjeg porasta broja zaraženih, imali smo informacije iz zemalja u kojima je, i pored temperatura od čak 50 stepeni, bilo mnogo novooboljelih. Zbog toga smo znali da ne možemo toliko računati na pomoć toplog vremena.

Ipak, i dalje je aktuelna priča da je korona virus oslabio?!

Nemamo nijedan dokaz da je tako. Tačno je da imamo jedan veći procenat onih koji sada imaju blažu kliničku sliku. Ali, tome doprinosi i to što više obolijevaju mlađi ljudi. Oni se više kreću i druže, te više izlažu virusu. Međutim, imamo i mlađih ljudi sa težom kliničkom slikom, a, nažalost, kod nekih je infekcija završila fatalno.

U kojoj mjeri su mladi opasni po starije i ljude koji su bolesni?

Problem je što mladi koji se zaraze, virus, ne znajući, veoma lako mogu da prenesu nekom starijem, na primjer u porodici ili na radnom mjestu, ko će infekciju podnijeti mnogo teže. Najveći rizik je prenošenje infekcije ljudima u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije, u kojima je osjetljiva populaciji, što može da dovede do velikih posljedica.

Koje karakteristeke ovog virusa posebno mogu da nas zbune?

Upravo kombinacija osobina virusa da se vrlo lako prenosi, da ga prenose i osobe koje nemaju simptome, kao i oboljeli dva do tri dana prije pojave simptoma. U tom periodu, pozitivni na korona virus idu na posao, druže se i u prilici su da zaraze veliki broj ljudi. Kod najvećeg procenta oboljelih infekcija prolazi neprimijećeno ili sa blagim simptomima, ali i vrlo značajan procenat oboljelih ima jako teške forme bolesti.

Da li raste i broj onih koji uopšte ne znaju kako su se i od koga zarazili?

Ako ste dobili virus od osobe koja nije imala simptome, teško možete znati ko vas je zarazio, ukoliko vas ta osoba ne obavijesti kada sazna da je pozitivna na virus. Epidemiolozi imaju jako težak posao da prepoznaju sve kontakte oboljelih, kako bi ih na vrijeme izolovali i spriječili da, ukoliko su već zaraženi, dalje prenose infekciju svojim kontaktima. Činjenica je da imamo povećan broj ljudi koji imaju simptome respiratorne bolesti, ali ne znaju od koga su se zarazili. To znači da je širenje u zajednici intenzivnije, jer ne možemo da prepoznamo izvor za svakog zaraženog.

Dešava se i da se oboljeli osjećaju prilično dobro, ali da njihova klinička slika, u stvari, uopšte nije bezazlena.

Vrlo često čujemo da se osobe oboljele od COVID-19 ne osjećaju pretjerano loše, ali da, kada se uradi snimak pluća, nalaz uopšte ne bude dobar. Dešava se da se bolest, od blagog toka, u jednom danu rapidno pogorša. Zato na sve načine pokušavamo da utičemo na svakog pojedinca da shvati da isključivo on bira svoje ponašanje od kojeg,  često, zavise i posljedice.

(Srpska Info)

 

ASHA prodaja vozila