Veći dio evropskog kontinenta pogođen je ekstremno visokim temperaturama, a pod toplotnom kupolom narednih dana naći će se i naša zemlja. Meteorolozi pojašnjavaju da vremenske prilike diktiraju povišen zračni pritisak i stabilna atmosfera, pa mogućnost za popodnevne pljuskove postoji do srijede, a nakon toga nas očekuje vreli početak jula.
– Rizici postoje, kako od visokih temperatura, tako i od vrlo visokog UV indeksa, ali zaboravili smo 26. juni 2025. kada je postavljen apsolutni rekord za Sarajevo s 38,8 stepeni. Godine 2021. smo imali četiri uzastopna dana s ekstremnim i rekordnim temperaturama. Tako da ovo što nas očekuje jeste rizično, ali takva iskustva već smo imali i ranijih godina – kaže klimatolog i meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Bakir Krajinović.
Zdravstveni rizici
Univerzitetski profesor i direktor Medical Institute Bayer Elmir Jahić, ekspert iz oblasti interventne kardiologije i dijagnostike, upozorava da ekstremno visoke temperature posebno negativno utječu na kardiovaskularni sistem.
– Nove studije pokazuju da ekstremno visoke temperature mogu biti okidač za nastanak akutnog infarkta srca, ali i moždanog udara. Zato je značajno veća smrtnost u ovim ljetnim danima, pogotovo kad su visoke temperature. To je sasvim logično, jer u ovakvim vremenskim prilikama dolazi do povećanja atmosferskog pritiska, dok, s druge strane, imamo povećanu gustoću krvi, što je posljedica nedostatka tekućine u organizmu. Zato je unos tečnosti i minerala, koje gubimo znojenjem, zaista obavezan u ljetnim danima – kaže profesor Jahić.
Mjere prevencije
Dodaje da je također važno da stariji i osobe s kardiovaskularnim problemima izbjegavaju direktno izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana od 11 do 16 sati, a pacijentima s redovnim terapijama preporučuje da je adaptiraju za ljetni period, prvenstveno kad je riječ o uzimanju diuretika – lijekova za izbacivanje viška tečnosti iz organizma.
– Treba vidjeti koliko dana će u kontinuitetu trajati vrućine i koje mjere ne bi bile preagresivne. Nije isto na jugu ili na sjeveru zemlje, ali na osnovu vremenske prognoze treba donositi i mjere. Recimo, raditi na građevini, na otvorenom, sigurno da nije preporučljivo, barem u udarnom terminu – ističe Jahić.
Jahić: Unos tečnosti obavezan. Facebook
Saobraćajni rizik
Stalni sudski vještak saobraćajne struke Mirzet Sarajlić poseban oprez preporučuje i vozačima, jer ekstremne vrućine na cestama stvaraju opasnu kombinaciju u kojoj istovremeno zakazuju i vozači, i tehnika, i infrastruktura.
– Kabina bez vrhunskog hlađenja postaje topla, što kod vozača izaziva brzi zamor, pad koncentracije i drastično usporava reakciju na opasnost. Vozač pod utjecajem takve iscrpljenosti i dehidracije nesvjesno ulazi u stanje smanjene budnosti, gdje mu se vidno polje sužava, a procjena brzine i udaljenosti drugih vozila postaje potpuno pogrešna. Vozač koji je potpuno iscrpljen vrelinom reaguje i donosi odluke s istim zakašnjenjem kao da je sjeo za volan pod utjecajem alkohola – kaže Sarajlić.
Sarajlić: Sporija reakcija na opasnost. Ustupljena fotografija / Avaz
Užareni asfalt
Sarajlić pojašnjava da užareni asfalt gubi idealna svojstva, jer toplina uzrokuje omekšavanje podloge i izbijanje bitumena na površinu. Zato dolazi do smanjenog trenja, a zaustavni put vozila postaje duži. Gume u takvim uvjetima trpe veliki pritisak – zrak se u njima zbog topline širi, a u kontaktu s vrelim kolovozom i pri velikim brzinama na autocestama, čak i sitna, neprimjetna oštećenja mogu dovesti do eksplozivnog pucanja pneumatika.
