Početna BiH Edukacija jedini način smanjenja vršnjačkog nasilja

Edukacija jedini način smanjenja vršnjačkog nasilja

Veća edukacija mladih, posebno u školama, jedini je način smanjenja broja slučajeva vršnjačkog nasilja, koji je u posljednje vrijeme povećan, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Ministarstvu unutrašnjih poslova RS kazali su da je tokom 2021. godine evidentirano 27 slučajeva vršnjačkog nasilja, što je za šest više u odnosu na pretpandemijsku, 2019. godinu, dok je u toku 2020. bilo sedam slučajeva vršnjačkog nasilja više u odnosu na prošlu godinu. Istakli su da su nadležnim tužilaštvima podnijeli devet izvještaja o počinjenim krivičnim djelima te pet izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama.

“U 11 slučajeva je pokrenut prekršajni postupak, dok su u dva slučaja izvršeni postupci u okviru organa škole”, naveli su u MUP-u RS.

Dodali su da su policijski službenici nadležne policijske stanice u slučaju prijave nasilja ili saznanja o izvršenom nasilju među djecom dužni da odmah upute policijskog službenika na mjesto događaja radi preduzimanja zakonom propisanih mjera i radnji te preduzmu potrebne radnje s ciljem pružanja pomoći žrtvi, a radi sprečavanja nastavljanja nasilja, kao i zdravstvenog zbrinjavanja žrtve.

“Potrebno je utvrditi činjenice za razrješavanje događaja te preduzeti sve mjere i radnje propisane zakonom. U slučajevima intervencije pripadnika policije, kada se utvrdi postojanje osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ili prekršaj, ovlaštena službena lica postupiće u skladu sa propisima iz svoje nadležnosti. Preduzimanje mjera i radnji prema maloljetnom izvršiocu nasilja obavezno je vršiti u prisustvu roditelja ili nadležnih predstavnika Centra za socijalni rad”, naglasili su, između ostalog, u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS.

Sociolog Ivan Šijaković istakao je za “Nezavisne novine” da je vršnjačko nasilje pojava koja se stalno širi.

“Tu je veliko prisustvo nasilja u filmovima, na TV-u, rijaliti programima i raznim društvenim mrežama. Mladi su tim opčinjeni i to se u društvu više ne smatra toliko neprijatnim i negativnim stvarima kao što je ranije bilo”, kazao je Šijaković.

Prema njegovim riječima, potrebne su veće edukacije za mlade kako bi se ukazalo na ovaj problem, umjesto trenutnih koje polako gube svoj smisao. “Potrebno je uvesti predmet kultura odnosa među ljudima, da se predaje kako komunicirati sa drugima te da se razvijaju tolerancija i podrška i ukaže na to da neko drugi nije konkurent i neprijatelj. Posebno u tom tinejdžerskom uzrastu deca žele da se dokažu time što će raditi nasilje prema drugima”, kazao je Šijaković.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je da su potrebne veće aktivnosti u školama gdje se djeca razvijaju, posebno za one koji se identifikuju kao djeca u riziku i one koji se teže adaptiraju među vršnjacima.

“Trebaju nam pojačani radovi stručnih službi i timova pedagoga, psihologa i socijalnih radnika. Stručne službe, koje jedino mogu pomoći roditeljima, treba da rade s njima, a ne samo da na roditelje prenose teret i odgovornost. Nije dovoljno reći ‘sve je to iz porodice’ i ne možemo školske obaveze prebacivati na roditelja koji možda nije profesionalno vezan za to. Nedostaje nam edukacija i stručnih kadrova koji će to prevenirati”, zaključio je Milić za “Nezavisne novine”.