Početna BiH Domaći hljeb miriše i na inostranim trpezama

Domaći hljeb miriše i na inostranim trpezama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dok jedni pekarske proizvode već uveliko izvoze, drugi se spremaju da hljeb iz BiH uskoro pošalju na evropske trpeze, kažu za “Nezavisne” predstavnici pekarskih udruženja.

“Mi ćemo uskoro postati izvoznici hljeba, jer na kompletnom Balkanu nedostaje kvalitetanog hljeba i generalno pekare imaju problema”, kazao je za “Nezavisne” Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i direktor “Krajina klasa”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju uvoz hljeba u BiH, riječ je o veoma malim količinama koje dolaze iz zemalja poput Slovenije, Srbije i Hrvatske.

“Što se tiče nekih drugih pekarskih proizvoda, oni dolaze uglavnom iz Italije i Austrije, ali to je više neki slatki program, kao što su npr. štrudle s makom i orasima”, pojasnio je Trivić.

Dodao je da u BiH nema velikog uvoza hljeba kao u Srbiji te da se, kada su u pitanju pekarski proizvodi, uglavnom uvoze štrudle, kolači, određene vrste tosta i drugi.

Mehmed Poričanin, vlasnik pekare “Poričanin” u Sarajevu, ističe da kako ima izvoza pekarskih proizvoda iz BiH, tako ima i uvoza.

“Imam jednog prijatelja iz Vakufa koji izvozi somun u inostranstvo, ali s druge strane kada prođem Sarajevom vidim da sve više ima pekara koje prodaju smrznute uvozne proizvode”, kazao je Poričanin.

Kako navodi, iako nema konkretne podatke, vjeruje da se veće količine hljeba uvoze, ali osim hljeba uvozimo i brašno.

“Opšte je poznato da uvozimo brašno iz Srbije, tačnije iz Vojvodine”, naglasio je Poričanin.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pod tarifnom oznakom 1905, u koju se između ostalog ubrajaju i hljeb i pekarski proizvodi, u BiH je u 2019. godini uvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od oko 156 miliona maraka. S obzirom na to da se pod ovim tarifnim brojem osim hljeba i pekarskih proizvoda nalaze i prazne kapsule za farmaceutsku upotrebu, oblatne, rižin papir…, ne može se odrediti konkretna vrijednost uvoza hljeba.

Kako navode u Upravi, kada je riječ o uvozu proizvoda po tarifnoj glavi 19, u koju se ubrajaju proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka, kao i poslastičarski proizvodi, u 2019. godini je ovih proizvoda uvezeno u vrijednosti oko 232 miliona maraka.

Marija K. iz Pelagićeva kazala je da na policama uglavnom viđa domaći hljeb.

“Kada je konkretno hljeb u pitanju, uglavnom su to neki domaći proizvođači, samo sam nekoliko puta primijetila da italijanski tost u prodavnici gdje obično kupujem”, kazala je ona.

Dodala je da smatra da nema potrebe da uvozimo hljeb pored toliko domaće proizvodnje te da bi trebalo da ga izvozimo.

“Mislim da je naš domaći hljeb jedan od kvalitetnijih koje sam jela i da nema potrebe da uvozimo ovu namirnicu iz inostranstva”, navela je ona.

Kako su prije nekoliko dana za federalne medije kazali u sarajevskom “Klasu”, vodećoj mlinsko-pekarskoj industriji u BiH, ova industrija se suočava s problemima s kojima se bore svi domaći proizvođači, nevezano za industriju.

“Pošto poslujemo na principima tržišne ekonomije, sasvim je prirodno da krajnji potrošači donose odluku kako će potrošiti svoj novac. Ipak, mi nastojimo svojim proizvodnim asortimanom i kapacitetima zadovoljiti potrebe stanovništva za hljebom i generalno pekarskim proizvodima”, istakli su u “Klasu”, u kojem se proizvodi više od 20 vrsta hljeba uz dnevnu proizvodnju veću od 25.000 komada.

Nezavisne

cera - Domaći hljeb miriše i na inostranim trpezama