Dok se očekuje da će Centralna banka SAD (Fed) i Evropska centralna banka (ECB) u septembru smanjiti kamatne stope na kredite, u Bosni i Hercegovini se uskoro očekuje rast kamata.
Istinu govoreći, u BiH ni nisu drastično rasle kamate kao u SAD i zemljama Evropske unije zbog visoke inflacije, ali, ipak, donedavno se nije očekivalo da će kod nas doći do rasta kamatnih stopa.
Tako je Džerom Pauel, predsjednik Feda, najavio mogućnost snižavanja kamatnih stopa u septembru zbog rastućih rizika na tržištu rada.
Fedov Odbor za otvoreno tržište (FOMC) rekao je da su vidjeli umjeren rast zaposlenosti i blagi porast nezaposlenosti, što znači da će se buduće odluke temeljiti na kombinaciji podataka o zapošljavanju i inflaciji.
To nije iznenađujuće, budući da se oko 68 odsto američkog BDP-a odnosi na potrošnju domaćinstava.
I u evrozoni je u julu proizvodnja nastavila da pada, iako manje nego što se očekivalo.
Potražnja je i dalje slaba, te kompanije smanjuju zalihe i ne planiraju nova radna mjesta.
Ipak, u septembru se, prema najavama svih relevantnih izvora, očekuje smanjenje kamatnih stopa u evrozoni.
S druge strane, Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, rekao je federalnim medijima da je razumno očekivati da će kamatne stope na depozite blago rasti, što će imati umjerene efekte i na aktivne kamatne stope na kredite.
“Prema sadašnjem stanju, ne treba očekivati dramatičan rast kamata. Radikalna promjena može nastupiti samo u slučaju eskalacija domaćih nestabilnosti ili neželjenih prelijevanja iz drugih okruženja”, kazao je Mahmuzić.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, pojašnjava za “Nezavisne novine” zbog čega će doći do povećanja kamatnih stopa kod nas u narednom periodu.
“U EU, koja je pod ingerencijom ECB-a, postoje ključne kamatne stope koje određuje Evropska centralna banka i na taj način reguliše ponudu i potražnju za novčanim sredstvima na tim tržištima. U periodima kada imamo visoku inflaciju podiže se ključna kamatna stopa kako bi se smanjila potražnja za novcem, odnosno smanjila količina novca u opticaju i na taj način da se pokuša direktno uticati na inflaciju. To je na određen način nepopularna mjera prema korisnicima kredita, ali dugoročno to uzrokuje usporavanje inflacije. Tako se inflacija u eurozoni približava ciljanim vrijednostima od dva odsto. Sa druge strane, mi nismo dio EU, iako imamo direktne i indirektne uticaje politike ECB-a i banaka sa područja EU, odnosno one koje imaju kćerke svojih banaka u BiH. Tako smo imali inflaciju koja je, slobodno možemo reći, bila uvozna inflacija. Istovremeno, domaće banke 80-90 odsto svojih kreditnih aktivnosti izvore finansiranja imaju u depozitima domaćih sektora koji se drže kod njih. Kada smo u Evropi u državama pod ingerencijom ECB-a imali znatno oštar rast kamatnih stopa, takav rast nije bio u BiH. Kod nas ni približno nije bio rast kao što je bio u državama eurozone. To je zbog toga što nisu rasle kamatne stope na depozite”, ističe Ražanica.
Dodaje da Fed i ECB smanjuju kamatne stope kako bi stimulisali privredu, jer se već počinje pričati čak i o recesiji, te je logično da se kamatna stopa mora korigovati kako bi privreda bila stimulisana.
“Ovo su sve indirektni uticaji na naše tržište. Mi smo imali blagi rast kamata i dosta značajniji je bio na strani depozita nego na strani kredita, pa je sada normalno da se tržište mora iznivelisati. Ukoliko smo u prethodnom periodu imali veći rast kamatnih stopa na depozite, oni depoziti iz kojih su finansirani krediti u prethodnom periodu su, možemo reći, potrošeni. Sada se aktivnosti banaka finansiraju onim depozitima koji imaju nešto višu kamatnu stopu, tako da možemo očekivati da dođe nekog blagog rasta kamatnih stopa u BiH. Mi ne očekujemo da će doći do nekog dramatičnog ili velikog dizanja kamatnih stopa, jer ništa na tržištu trenutno ne upućuje na tako nešto”, zaključio je Ražanica.
