Početna Prijedorski region Direktorica Narodne biblioteke Prijedor o podršci odbornika: Optimista sam

Direktorica Narodne biblioteke Prijedor o podršci odbornika: Optimista sam

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vijest da su odbornici Skupštine grada Prijedora juče jednoglasno prihvatili informacije o radu Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije”, u ovoj ustanovi dočekana je srdačno i sa puno optimizma.

Naime, Mirsad Duratović, predsjednik Skupštine grada Prijedora, najavio je da će se aktuelni saziv lokalne vlasti potruditi da u ovom mandatu riješi višedecenijski problem prostora Biblioteke, koja je 34 godine podstanar u zgradi Muzeja Kozare, iako je to bilo predviđeno kao privremeno rješenje.

Odbornici iz više političkih partija, iz vlasti i iz opozicije, pohvalili su rad, kako Biblioteke “Ćirilo i Metodije”, tako i Muzeja Kozare, rekavši da ove dvije ustanove s malo novca rade mnogo posla za grad i za sve građane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovim povodom Mara Ećim, višegodišnja direktorica Biblioteke “Ćirilo i Metodije”, za “Nezavisne” kaže da su prenapučeni i da jedva dišu. Međutim, iako joj je ostalo mjesec dana do penzije, ona je optimistična u vezi s pitanjem da će njene kolege uskoro preći u nove prostorije i da će nastaviti rad u znatno boljim uslovima.

“Postupak usvajanja našeg izvještaja ide hronološki. Izvještaj usvaja Upravni odbor, poslije toga ide naše Ministarstvo prosvjete i kulture i onda stiže u Skupštinu, gdje odbornici donose svoju završnu riječ, odnosno riječ je o informaciji koju oni usvajaju ili ne usvajaju. Danas su odbornici bili izuzetno naklonjeni i Biblioteci i Muzeju”, kaže Ećimova.

Ona podvlači da je na sjednici Skupštine grada Prijedora rečeno da Biblioteka izuzetno sarađuje sa osnovcima, srednjoškolcima, studentima, da maksimalno, koliko može otvara svoja vrata, da bi imala što bolji i kvalitetniji rad.

“U nikakvim uslovima biti dobar, to je za svaku pohvalu. Ne želim sebe da hvalim, ali želim da pohvalim svoje radne kolege koje daju maksimum”, naglašava Ećimova.

Otkriva i u kakvim uslovima trenutno rade ona i njene kolege.

“Prostor je totalno neuslovan. To su dvije učionice u bivšoj osnovnoj školi, oko 140 kvadratnih metara. Posebno imamo čitaonicu, koja je dislocirana i ona ima 116 metara kvadratnih. Dakle, prostor nam je nikakav. Imamo i dva skladišta, jedno je iznajmljeno, a jedno dobijeno do daljega na upotrebu. U ta četiri prostora mi držimo 66.000 bibliotečkih jedinica. Prenapučeni smo, ne možemo da dišemo i jedva čekamo da izađemo”, ističe Ećimova.

Objašnjava zašto je privremeno rješenje ostalo na snazi više od tri decenije.

“Ja sam po prirodi optimista, iako smo mi 30 i više godina podstanari. To je trebalo da bude privremeno, ali takva su bila vremena. Bilo je u gradu preče sačuvati objekat koji već imamo, pa uraditi rekonstrukciju postojećih objekata… Međutim, vrijeme je teklo i teklo, pa, evo, nadam se da su ljudi iz vlasti raspoloženi, a tako su se iskazali, da razdvojimo Muzej i Biblioteku, odnosno da i Muzej i Biblioteka mogu normalno da rade, jer mi zaista radimo u posebnim uslovima”, govori Ećimova. Direktorica Biblioteke otkriva i gdje bi ustanova na čijem je čelu u budućnosti mogla biti smještena.

“Po prvim proračunima, kada smo dobijali prostor, jer grad je i osnivač Biblioteke, to bi trebalo da bude uži centar grada, navodno kod našeg SKUDa dr Mladen Stojanović, u tom parku, ali to je još neprovjereno zato što ima dosta neriješenih imovinskopravnih odnosa”, navodi Ećimova.

Ako zbog imovinskopravnih odnosa ovo rješenje i visi o dugom štapu, Ećimova se nada da postoji alternativa.

“To je, kažem, po prvim proračunima, međutim ukazano je na više prostora u gradu koji bi se mogli iskoristiti i gdje su imovisnkopravni odnosi sređeni. Ima još jedan objekat o kojem ja ne želim pričati, pošto on trenutno nije u vlasništvu grada, pa ako se on obezbijedi, to bi bio gotov objekat u koji bi Biblioteka uz manje renovinarnje, odnosno manju adaptaciju, mogla da se useli”, zaključuje Ećimova.

Nezavisne