Početna Prijedorski region Dabrovi na pritoci Sane sagradili branu i napravili jezero

Dabrovi na pritoci Sane sagradili branu i napravili jezero

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na rječici Kevuši, desnoj pritoci Sane, nastanila se kolonija dabrova, a izgradili su i branu od drveća i tako načinili omanje vještačko jezero za svoje potrebe, čija dubina na pojedinim mjestima iznosi i do tri metra.

Tragovi prisustva ovih životinja vidljivi su na brojnom drveću koje raste uz ovu rijeku.

“Brana je nikla prije mjesec ili dva, a dabrovi se često mogu vidjeti na ovome prostoru. Ispočetka ih je bilo nekoliko, a sada ih ima popriličan broj”, kažu mještani obližnjeg sela Kijeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treba istaći kako je prisustvo dabrova proteklih godina evidentirano na rijeci Sani i njenim pritokama, a ekolozi kažu kako je to znak da je okolina čista i pogodna za život i razvoj ove neobične vrste.

“Povratak ovih životinja je znak da su rijeke čistije nego ranije iz razloga što ne rade velika industrijska postrojenja koja su ranije bila najveći zagađivači ovdašnjih rijeka. Radi se o životinjama koje su izuzetno osjetljive i na najmanja onečišćenja”, kaže biolog Midhat Hrnčić.

Objašnjava kako je dabar veliki glodar te da je opremljen moćnim sjekutićima kojima buši drvo poput dlijeta.

Zahvaljujući njima mogu obarati čitava stabla, a ove životinje se hrane isključivo drvećem, grančicama i korijenjem vodenih biljaka.

Dabrovi su aktivni tokom cijele zime, a brane podižu kako bi podigli nivo vode u rijeci ili potoku u kojem žive, kao i zbog toga što im je potrebno duboko riječno korito kako se voda tokom zime ne bi zamrznula do dna.

Najčešća građa koju upotrebljavaju pri tome je drveće debljine dvadesetak centimetara, koje zatim povezuju muljem i kamenjem.

Hrnčić ističe kako je brana koju dabrovi izgrade prosječne visine oko dva metra, a zna biti dugačka i do 300 metara.

Zbog zagađenja dabrovi su prije nekoliko decenija potpuno nestali iz sliva Sane, ali su se prije desetak godina počeli ponovo vraćati na ove prostore. Pretpostavlja se kako su dospjeli iz susjedne Hrvatske gdje su nestali krajem 19. vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije desetak godina ponovo nastanjivani u toj zemlji.

Iako se radi o značajnim životinjama po eko-sistem, mještani naselja koje se nalaze pored Sane i njenih pritoka upozoravaju na njihovu prekobrojnost i štetu koje čine jer uništavaju drveće pored rijeke, mlade voćke i poljoprivredne usjeve.

Međutim, u Lovačkom društvu “Sana” kažu kako se radi o zaštićenoj vrsti i da je lov na dabrove strogo zabranjen i kažnjiv.

Nezavisne

ASHA prodaja vozila