fbpx

“ČIN KONTROLE, MOĆI I DOMINACIJE NAD ŽRTVOM” Silovanje je jedini zločin za koji se okrivljuje žrtva

Dešava se u sitne sate, u mraku, ženama i djevojkama koje se bogato šminkaju i oskudno oblače – to je samo jedan od brojnih mitova o silovanju.

A svi brojni mitovi koji se vezuju za silovanje i koji se ne mijenjaju vijekovima, imaju jednu zajedničku nit – sramoćenje i okrivljivanje žrtve za bol i zlo koji je podnijela. O silovanju u ratu i miru i o odnosu zajednice prema silovanim ženama i muškarcima, govorili su eksperti i aktivisti na radionici u Banjaluci koju je, u okviru projekta “Borba protiv stigmatizacije žrtava seksualnog nasilja”, organizovao Helsinški odbor za ljudska prava Bijeljina u saradnji sa Populacionim fondom Ujedinjenih nacija UNFPA.

– Mada se o tome malo zna, istraživanja pokazuju da se više od 70 odsto seksualnih napada i zlostavljanja dešava u domu žrtve. Takođe, mit je da su silovatelji nepoznati muškarci. Naprotiv, u 80 odsto slučajeva počinitelji silovanja su osobe koje žrtva poznaje i kojima vjeruje – istakla je Olga Lola Ninković, psihologinja iz Odjeljenja za podršku svjedocima Okružnog suda Banjaluka.

Ona je dodala da su i u slučajevima silovanja u ratu, koji su zbog rata u BiH prvi put u istoriji sankcionisana kao ratni zločini, u većini slučajeva silovatelji poznavali žrtvu, jer su bili komšije ili školski drugovi.

Jedan od najčešćih mitova vezanih za silovanje, bilo da se ono dešava u ratu ili miru, jeste onaj po kome “žena ne može biti silovana, ako to ne želi”. Nepostojanje tragova borbe ili fizičkih povreda ne znači da osoba nije silovana, a u novijoj sudskoj praksi takva se činjenica ne mora dokazivati.

– S druge strane to ne znači da žene često lažno optužuju muškarce za silovanje, kako bi im se osvetile. To je samo još jedan mit. Naime, broj lažnih prijava silovanja je isti kao i kod svih drugih krivičnih djela, oko dva odsto – kaže Ninkovićeva.

Dodaje da silovanje nije impulsivan čin, kako se u javnosti vjeruje, nego je u najvećem broju slučajeva isplaniran – objašnjava Lola Ninković.

Ipak, predrasude koje žrtvama nanose najviše problema jesu one koje se vezuju za navodnu “seksualnu prirodu” ovog krivičnog djela, što u rigidnom patrijarhalnom društvu žrtvu prikiva na stub srama.

– Silovanje nije posljedica seksualnog nagona. Nije potreba za seksom, nego čin kontrole, moći i dominacije nad žrtvom – objašnjava Ninkovićeva.

Zaključuje da je, na kraju, ključni mit vezan za silovanje onaj po kome je žrtva sama kriva za ono što joj se dogodilo.

– Žrtva nikad ne može biti kriva – kaže ona.

Ipak, u realnom životu žrtve se često okrivljuju za silovanje koje su preživjele, pa su u praksi česti slučajevi da se silovane žene povlače u samoću, a neke od njih utjehu traže u vjeri, pa se dešava i da se zamonaše.

Nerazumijevanje okoline, pa čak i porodice, nametanje osjećaja krivice i odsustvo jasnog moralnog stava prema počiniocu ovog krivičnog djela, na žrtvu često ostavljaju čak i teže posljedice od fizičkih i psihičkih povreda.

U ratu silovanje je često povezano i sa ropstvom i postaje oruđe u borbi protiv neprijatelja, sa elementima ponižavanja i obezvrijeđivanja ne samo direktne žrtve silovanja, nego i naroda i društvene grupe kojoj silovana žena pripada, istaknuto je na ovom skupu.

– Sve je to povezano sa konceptom žene kao svojine i roba, bez seksualnih prava, što predstavlja istorijsku konstantu, još od plemenskog doba – navela je Olga Lola Niković.

Sve navedene predrasude su nespojive sa savremenim dobom, ali ih nerijetko i mediji pronose i podržavaju, površnim i neodgovornim izvještavanjem o silovanjima.

Senzacionalizam i politika

U slučajevima izvještavanja o silovanju, mediji treba da se pridržavaju postojeće regulative i samoregulative, dakle pravila RAK-a za izvheštavanje u elektronskim medijima, te Kodeksa za štampu i onlajn medije, upozorila je Lana Jajčević iz Fondacije Udružene žene.

Ona je dodala da se, uprkos jasnoj regulativi, dešava da pojedini mediji o ovim zločinima izvještavaju senzionalistički, koristeći neprimjeren jezik koji vrijeđa žrtve.

– Naravno kada je u pitanju ratno silovanje, tu imamo i politički momenat, pa se umjesto označavanja zločinaca i davanja akcenta na težinu ovog djela, fokus stavlja na manipulaciju brojkama i politički kontekst u kojem su ova djela činjena – kaže Jajčevićeva.

(Blic)

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila