Početna BiH Čak 420.000 nevažećih listića – Prevara, neznanje ili samo volja birača?

Čak 420.000 nevažećih listića – Prevara, neznanje ili samo volja birača?

Broj nevažećih glasačkih listića na ovogodišnjim Općim izborima u Bosni i Hercegovini mogao bi premašiti ranije izborne godine. Naime, iako brojanje glasova još nije završeno, iz podataka koje je do sada objavila Centralna izborna komisija BH registrovano je 419.849 nevažećih glasačkih listića!

Najveći broj nevažećih listića zabilježen je kod glasanja za Parlamentarnu skupštinu 126.939, potom Predsjedništvo BiH 104.808; a zatim slijede Parlament FBiH 67.076, Skupštine kantona u FBiH 54.271, Predsjednik RS 34.250 i Narodna skupština RS 32.505.

Kako je uoči samih izbora za Buku rekao Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ I bivši član Izborne komisije BiH (preteča CIK-a BiH) rekao da su najčešće izborne nepravilnosti upravo one koje se odnose na nevažeće listiće, uz pritiske, ucjene i kupovinu glasova.

Kako je istakao i kod nevačećih listića ima bitne razlike, jer ako je riječ o praznim neispunjenim listićima, problem je što se mogu naknadno ispuniti i na taj način postati predmet manipulacije. S druge strane oni popunjeni ili prekriženi mogu biti poruka da građani ne žele glasati ni za jednu opciju.

„Vi imate jako veliki broj nevažećih listića, to se zna, to je jako teško dokazati, ali kad imate dva križića naprimjer za dva kandidata za izbor članova Predsjedništva jedan je sigurno original, a drugi nije. Mi ne znamo koji je originalan koji nije, ali time ide u kategoriju nevažećih glasačkih listića. To se radi od 2004. Nije to nova pojava, ona je davno krenula na izborima 2004. koji su lokalnog karaktera”.

Navedimo na kraju glavni zaključak CIK-ove analize o nevažećim glasovima za izbore 2018. godine.

Naime, oni su tom prilikom analizirali 2,90 % svih nevažećih glasačkih listića na Opšim izborima 2018. godine, odnosno 15.482 nevažeća glasačka listića u okviru kojih je utvrđeno postojanje 8.365 ili 54,04% praznih (neobilježenih) glasačkih listića, 3.830 ili 24,73% precrtanih (neobilježenih a prekriženih) glasačkih listića, zatim 3.001 ili 19,38 % glasačkih listića na kojim su zaokružena 2 ili više političkih subjekata i 286 ili 1,85 % glasačkih listića sa dopisanim sadržajem. Njihova analiza je pokazala, što su posebno istakli, da su svi analizirani nevažeći glasački listići autentični, odnosno da nije bilo kopiranih glasačkih listića bez vodenog žiga.

“Iz rezultata analize se može zaključiti da je u ogromnom broju, skoro 80% posto analiziranih nevažećih glasačkih listića prazno, neoznačeno ili prekriženo, što potvrđuje raniji stav Centralne izborne komisije BiH da se radi o volji birača da ne glasa ni za koga, odnosno da se radi o svojevrsnom bojkotu ili protestu birača”, zaključak je CIK-a.

Cilj navedne aktivnosti Centralne izborne komisije BiH je bio dobiti stručni nalaz o izvršenoj analizi nevažećih glasačkih listića kako bi se mogle poduzeti konkretne mjere koje bi dovele do smanjenja broja nevažećih glasačkih listića na budućim izborima. Jedna od mjera koja može biti predložena jeste da se na glasačkom listiću predvidi opcija „Ne glasam ni za koga“ što već kao praksa postoji u nekim državama i da se prazan neoznačen glasački listić ne broji u nevažeće glasačke listiće.