Analiza demografskog stanja pokazala je da Prijedor kao i svi ostali gradovi u Republici Srpskoj ima izražen odliv stanovništva, ali i negativnu stopu prirodnog priraštaja. O ovoj, ali i drugim temama, razgovarali smo sa Oliverom Brdar Mirković, načelnicom Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, pronatalitetnu i demografsku politiku Grada Prijedora.
Koliki je iznos učeničkih i studenstkih stipendija koji Grad izdvaja?
Grad Prijedor u 2023. godini izdvaja 500.000 KM iz budžeta grada za učeničke i studentske stipendije. Stipendije su dodijeljene za ukupno 211 učenika srednjih škola i 126 studenata i to u tri kategorije: prema socijalnom satusu, deficitarnim zanimanjima i uspjehu u školi ili studijama. Značajno je istaći da je iznos učeničkih, odnosno studentskih stipendija povećan u odnosu na prethodni period, te tako stipendija za studente iznosi 150 KM, a za učenike 100 KM. U narednom periodu planirana je izmjena pravilnika o dodjeli stipendija u pravcu revizije deficitarnih zanimanja, te usklađivanje istih sa potrebama tržišta rada. Pored toga, pokušavamo naći modalitete kojima bi studentima i učenicima olakšali proces prijave na Javni poziv za dodjelu stipendija u narednoj godinu, i to u smislu smanjenja dokumentacije, odnosno provjere iste službenim putem, barem kada su u pitanju dokumenta koja se izdaju od strane organizacionih jedinica GU. Obzirom da su predstavnici Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu, pronatalitetnu i demografsku politiku aktivno uključeni u rad Regionalnog savjeta za obrazovanje vjerujemo da će u narednom periodu biti potrebe za nizom novih mjera, u smislu povećanja učeničkog i studentskog standarda, kao i na monitoringu nad kretanjem učenika i studenata u toku i po završenom školovanju kako bi formirali bazu podataka o raspoloživim stručnim licima iz različitih oblasti kao bitnu informaciju prema potencijalnim investitorima.
Po Vašem mišljenju, da ti je obrazovni sistem usktađen sa potrebama tržišta rada?
Kada je u pitanju usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada potrebno je biti u potpunosti objektivan i konstatovati da, nažalost, situacija nije sjajna. Upravo iz tog razloga prilikom kreiranja upisne politike Grad Prijedor, odnosno nadležno odjeljenje vrši široke konsultacije sa predstavnicima škola, Privredne komore, Unije poslodavaca, Zanatsko-preduzetničke komore, Agencije za lokalni razvoj Grada Prijedora, Zavodom za zapošljavanje, pokušavajući dati kvalitetan odgovor na izazove koji nastaju upravo iz raskoraka između stvarnih potreba tržišta rada i obrazovne politike. Ovo pitanje je kompleksno i, svakako će, u narednom periodu zahtijevati jedan sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup, kako bi se došlo do dobrih rješenja. Sigurno je da će dinamika promjena na tržištu rada zahtijevati planske i intenzivne intervencije, u smislu stručnog osposobljavanja ili prekvalifikacije postojećih kadrova. Pred Gradom Prijedorom je u narednom periodu izrada razvojne strategije Grada i sigurno da će kroz ovaj dokument biti potrebno sagledati i ovu problematiku i pokušati odrediti prioritete i strateške pravce djelovanja u oblasti obrazovanja.
Ima li Grad Prijedor izrađenu socijalnu kartu?
Grad Prijedor ima izrađenu socijalnu kartu, a ono što u narednom periodu predstoji jeste izrada socijalne karte Republike Srpske, kao krovnog dokumenta, ali i jedinstvenog informacionog sistema koji će doprinijeti sveobuhvatnom pregtedu, kako socijalnih, tako i demografskih kretanja. Što se tiče Grada Prijedora i izdvajanja za osjetljive kategorije stanovništva, moram naglasiti da se sva davanja ne svode na stavke u budžetu u samom Odjeljenju. Naime, socijalnom zaštitom se bave direktno ili indirektno i druge organizacione jedinice i ustanove, prije svega Centar za socijalni rad, čiji je osnivač Skupština Grada Prijedor, a zatim i Gradska organizacija Crvenog krsta, Dom za lica sa invaliditetom i Dom za stara lica Prijedor. Kada je u pitanju samo Odjeljenje i direktna davanja iz budžeta Grada, bitno je napomenuti da Grad Prijedor kontinuirano pomaže, odnosno sufinansira rad javnih kuhinja, te da su u ovoj godini i sredstva za ovu stavku povećana zbog povećanja broja korisnika ove usluge. Ono što je novina u budžetu je izdvajanje od 60.000 KM za finansiranje nabavke senzora za Udruženje dijabetičara naravno, tu su i sve one stavke koje su uobičajeni dio svakog budžeta, kao što je finansiranje Crvenog krsta, jednokratne pomoći socijalno ugroženim licima i slično.
Šta je urađeno po pitanju unapređenja pronatalitetne politike?
Ovom prilikom bih poseban naglasak stavila na čitav set mjera koje je Grad Prijedor kreirao po pitanju unapređenja stanja u oblasti demografskih kretanja i pronatalitetne politike. Analiza demografskog stanja pokazala je da Prijedor, kao i svi ostali gradovi, kako u Republici Srpskoj, tako i šire ima izražen odliv stanovništva, ali i negativnu stopu prirodnog priraštaja. Upravo zbog toga kontinuirano se radi na poduzimanju različitih direktnih ili indirektnih intervencija, kako bi se ovo stanje ublažilo i pokušalo prevazići. Pomenuću samo neke od izdvajanja iz budžeta koja su usmjerena na poboljšanje demografskog stanja i podsticanje mladih ljudi na zajednički život i formiranje porodice.
Grad Prijedor izdvaja sredstva za oblast predškolskog vaspitanja i to u visini od 3,77 0/0 od ukupnog budžeta ili 2.617.000 KM i bitno je istaći da je Grad ove godine povećao iznos pomenutuh sredstva u odnosu na prethodnu godinu. Ekonomska cijena boravka djece u vrtiću je veća u odnosu na prethodnu godinu, ali smo uložili dodatne napore da obezbijedimo dovoljan iznos sredstva, kako bi cijena za korisnike ostala ista, a ostatak koji finansira Grad Prijedorje uvećan. Takođe je budžetom predviđeno i sufinansiranje troškova boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama za šta je predviđeno 250.000 KM, što je još jedan od vidova olakšica koje usmjeravamo prema mladim porodicima, koje su korisnici ovih usluga. Grad Prijedor se od ostalih lokalnih zajednica izdvaja i po posebno kreiranim mjerama specifičnim za naš grad, kao što je sufinansiranje kamate na kredite za mlade bračne parove koji kupuju prvu nekretninu na području Grada Prijedor, ali pomenuću i ostala davanja, kao što su grantovi za vantjelesnu oplodnju, grant za pomoć tri plus, ponosne kartice, fond za natalitet iz kojeg se isptaćuje novčana jednokratna pomoć za svako rodeno dijete na području Grada, stipendije učenicima i studentima, subvencija dačkog prevoza i slično. Dakle, samo kroz direktna davanja, ne uzimajući u obzir sufinansiranje boravka djece u predškolskim ustanovama, subvencije i stipendije, Grad Prijedor izdvaja više od 500.000 KM za pomoć mladim ljudima koji žive na području grada i opredjeljeni su da ovdje zasnuju svoje porodice. U narednom periodu planirana su nova istraživanja na polju demografskih kretanja, na osnovu kojih ćemo raditi dodatne analize i donositi preporuke za dalja djelovanja.
K. V.
