fbpx
6.8 C
Prijedor
Srijeda, 22 Septembra, 2021
Početna Intervju Bosanski jezik konačno dio i danskog školskog sistema

Bosanski jezik konačno dio i danskog školskog sistema

Koordiniranom saradnjom s roditeljima uspjelo nam je da bosanski jezik, napokon, bude dio danskog školskog sistema u Kopenhagenu. Ovo je veliki uspjeh za našu zajednicu. Nadamo se da će mnogo djece biti upisano kako bismo uskoro mogli ponuditi učenje bosanskog jezika pri srednjim školama i gimnazijama.

Škole u kojima se uče bosanski jezik i bosanska historija postoje danas širom svijeta. Većina ih počinje raditi tokom Agresije, kada mnogi bivaju primorani da napuste Bosnu i Hercegovinu. U Kraljevini Danskoj postoji izuzetno dobro organizirana bosanskohercegovačka zajednica, koja je nakon dvadeset godina čekanja uspjela postići značajan rezultat u kontekstu promocije i očuvanja bosanskog jezika.

Nedavno je i zvanično bosanski jezik postao dio danskog školskog sistema, što svakako predstavlja veliki uspjeh. Za Stav o ovoj i drugim temama govori Jasminka Hasanbašić, predsjednica Odbora bh. učitelja u Danskoj, koja još od vremena kada je živjela u danskim izbjegličkim centrima aktivno predaje bosanski jezik i trudi se očuvati ga u ovoj skandinavskoj zemlji.

STAV: Već godinama aktivno učestvujete u radu dopunskih škola na bosanskom jeziku. Koji su Vaši dosadašnji rezultati te na koji način funkcioniraju dopunske škole na bosanskom jeziku? 

HASANBAŠIĆ: Da, još davno, dok smo živjeli u izbjegličkim centrima, predavala sam na bosanskom jeziku u školi koju je bio osnovao danski Crveni krst. Mnogo kasnije sam opet počela predavati u bosanskoj školi pri Bosanskom kulturnom centru u Kopenhagenu. Tada sam istraživala kako funkcioniraju naše škole  u susjednim zemljama. Ostvario se kontakt, međusobne posjete, pozivi na konferencije o bosanskom jeziku i počele su se realizirati ideje koje su se usput dobijale.  Tako se 1. aprila 2017. godine održava Prva konferencija o očuvanju bosanskog jezika u Danskoj, a nedugo zatim osniva se Udruženje bh. učitelja u Danskoj (OBHU). Jedna od uloga OBHU-a jeste da bude aktivan član u kreiranju politike rada i uspostavljanja okvira za učenja i očuvanja  bosanskog jezika u Danskoj, što znači da mi okupljamo nastavni kadar i organiziramo edukaciju nastavnog kadra, da radimo na povezanosti i jedinstvu, tačnije  na tome da  pitanje jezika objedini ljude i udruženja, kao i da bosanski jezik bude uvršten u danski školski sistem i tako dalje.

To nam je srećom i uspjelo. Udruženje se sastoji od osoba koje žive na nivou čitave Danske, organizirali smo i realizirali Prvu smotru školstva u Danskoj, održali još jednu konferenciju o jeziku, održali smo seminare o stručnom usavršavanju predavača, na kojim su učestvovali predavači u školama na bosanskom jeziku iz sedam država, otvorili nova odjeljenja dopunskih škola itd. U dosadašnjem periodu bosanske škole funkcionirale su pri udruženjima, njih nekoliko pri džematima. Do početka 2020. godine funkcioniralo je šest škola, koje su potpuno prestale s radom za vrijeme korone. U ovoj školskoj godini neke od tih škola već su počele raditi, kao što je slučaj sa školom u Esbjergu, koju vodi naš kolega, dugogodišnji član OBHU-a Naser Bašić. Narednog mjeseca počinju s radom škole pri BKC-u i BUK-u u Kopenhagenu.

Odjeljenje na bosanskom jeziku pri danskim školama u Kopenhagenu također je počelo s radom. Uveliko radimo na tome da otvorimo školu u Koldingu, kao i u nekim drugim gradovima. Ustvari, gdje god vidimo da postoji interesiranje roditelja da im djeca uče bosanski jezik mi im pokušavamo pomoći da to i ostvare. Ako bismo  govorili o rezultatima, možemo slobodno naglasiti da su kroz naše škole prolazile desetine učenika koji su osposobljeni da slobodno i solidno komuniciraju i pišu na bosanskom jeziku. Naravno, roditelji u svemu tome igraju važnu i odlučujuću ulogu. Možemo reći da je veliki broj učenika koji pohađa ili je pohađao nastavu bosanskog jezika svjestan svog porijekla, svog identiteta, upoznati su s kulturom svojih roditelja, tradicijom, kao i našom historijom.

STAV: Koliko je izražen interes za učenjem bosanskog jezika? 

HASANBAŠIĆ: Godinama interes za učenje bosanskog jezika nije bio baš veliki, ali je odskora nastupila ekspanzija, pogotovo otkako je bosanski jezik uveden u danski školski sistem u kopenhagenskoj komuni. Naravno, nije to ni približan broj zainteresiranih koliko bi trebao biti, a znajući koliko ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine živi u Danskoj. Među ovim zainteresiranim dosta je naših mladih roditelja, uspješnih ljudi koji izdvajaju slobodno vrijeme i dovode djecu na časove bosanskog jezika. U našoj grupi Očuvanje bosanskog jezika i kulture BiH u Danskoj sve je veći broj tih mladih roditelja koji prate naš rad i svakodnevno postavljaju pitanja o mogućnosti otvorenja bosanske škole u gradu u kojem žive. Mi ih, naravno, pokušavamo uputiti i pomoći kako da to i ostvare.

STAV: Da li osim bosanskog jezika mladi imaju priliku saznati i nešto o historiji svog naroda te tradiciji i kulturi? 

HASANBAŠIĆ: Časovi bosanskih škola nisu usmjereni samo na jedan predmet, tačnije, ne uči se samo  bosanski jezik. U školi su zastupljena četiri predmeta, Poznavanje prirode i društva, Muzička i Likovna kultura i Bosanski jezik. Dakle, djeca uče o našoj kulturi, pripadnosti, našim znamenitostima, našoj pjesmi, našim zanatima, tradicionalnim nošnjama, o bosanskoj sofri i o historiji. Aktivno učestvuju u obilježavanju svih naših praznika.

 STAV: Šta za našu zajednicu u Danskoj znači to što je bosanski jezik “ušao” u danske institucije? 

HASANBAŠIĆ: Koordiniranom saradnjom s roditeljima, prvenstveno s predstavnicima roditelja Amrom Agović i Aldinom Ugarkom, uspjelo nam je da bosanski jezik, napokon, bude dio danskog školskog sistema u Kopenhagenu. To je historijski događaj jer više od dvije decenije nismo imali nastavu bosanskog jezika pri danskim školama. Ovo je prvi put od sredine devedesetih da je  Kopenhagen komuna ponudila predavanje bosanskog jezika našim učenicima pri njihovim školama. Ovo je veliki uspjeh za našu zajednicu. Nadamo se da će mnogo djece biti upisano kako bismo uskoro mogli ponuditi učenje bosanskog jezika pri srednjim školama i gimnazijama. Vrlo je važno da očuvamo svoj lijepi bosanski jezik i kulturu i da to prenesemo na našu djecu, koja će to njegovati i u budućnosti prenijeti na dolazeće generacije.

STAV: Koliko je bitno da roditelji motiviraju svoju djecu za učenje bosanskog jezika? 

HASANBAŠIĆ: Roditelji imaju ogromnu ulogu u svemu ovome. Ako želimo da se djeca interesiraju za bosanski jezik, roditelji moraju sa svojom djecom razgovarati na bosanskom, trebaju biti aktivni u tome, da objašnjavaju, prevode, igraju se i, naravno, motiviraju svoju djecu kako bi se ona zainteresirala za učenje bosanskog jezika. Bitno je da roditelji i djeca shvate da je znanje bosanskog jezika veliko bogatstvo.

STAV: Da li možemo bosanske dopunske škole u Danskoj i drugim zemljama u dijaspori nazvati svojevrsnim čuvarima tradicije Bošnjaka i Bosne i Hercegovine izvan domovine? 

HASANBAŠIĆ: Naravno, to je jedan značajan doprinos očuvanju bosanskog jezika i naše kulture jer kroz školu djeca ne samo da uče jezik već i mnogo više – oni uče historiju, geografiju, kulturu, našu tradiciju, običaje i uče se da spoznaju šta je to naš bosanski duh. Bosanske škole čuvari su tradicije Bosne i Hercegovine, one su tu da motiviraju i upućuju na koji to način treba činiti, ali, napominjem opet, veliku ulogu i odgovornost imaju roditelji, zatim mediji, knjige i udruženja.

ASHA prodaja vozila