Farma “Ćudić” nije turistička destinacija, ali da neko broji godišnje posjete sigurno bi ušla u top destinaciju.
Provjerili smo i mi zašto poljoprivrednici iz regiona i Evrope hrle kod Radeta, piše Agroklub.ba.
– Sad ih nahranim i miran sam – ovom rečenicom i uz osmijeh nas dočekuje poletni Rade Ćudić na svojoj farmi u Crnči kod Dervente, dok birka lopatom položenu hranu govedima. Da je vrijeme novac i da je on to davno shvatio, dokaz je upravo ovo njegovo imanje na kojem se sve zna – tačno u minut.
Rade ovdje u klompama radi. Ruku na srce, toliko je sve uglancano da bi bez problema u njima mogao ušetati i u ljekarsku ordinaciju.
– Na svim muznim grlima imaju nanogice, koje prate svako grlo. Sistem je precizan u minut. Tačno znamo kada je najbolje vrijeme za osjemeniti kravu da bi ona ostala steona – hvalisavo nam veli ovaj domaćin odgovarajući na naše komplimente za besprijekornu farmu.
Samo najbolje dolazi u obzir
Nije sve došlo “preko noći” i nije sve džaba. Uložio je Rade značajna sredstva u razvoj, ali odmah dodaje da se isplatilo. Govedarstvo je kod Ćudića već generacijama porodičan posao. Stoga, nisu se sekunde dvoumili oko uvođenja Afimilk, odnosno AfiAct II sistema, svjetskog vodećeg pedometra za praćenje krava. On im, priča nam, omogućava praćenje estrusa, identifikaciju životinja i sve vrhunske parametre u jednom paketu.
– Prati ih ako leže dugo, daje signal da nešto nije u redu, da ima neki problem, kako bi se na vrijeme preduzele mjere i liječila krava – pojašnjava Rade koji se na proizvodnju mlijeka orijentisao 2003. godine.
Sistemom dobijaju optimalne rezultate, a ishrana na farmi je olakšana i s mašinom TMR 10 m3. Ove dvije investicije koštale su ga oko 80 hiljada maraka, ali naš sagovornik ne da reći da je skupo i da je to puno novca, jer je, napominje nam “svaka uložena marka opravdana”, a da bi to dodatno potvrdio objašnjava i čemu služi mašina:
– Riječ je o mikserici za hranu. Jednom nahraniš stoku i cijeli dan si miran. Tačno znaš koliko čega ide za svaku kravu i pravi se smjesa. Deset kubika kabaste hrane dnevno moramo obezbijediti za prehranu. Otprilike na osam krava ide oko kubik kabaste hrane.
Čekajući stručnjaka
Ne bi mrsko ovom domaćinu da “u pomoć” pozove i stručno lice, kako bi nam do tančina pojasnio kako to njegova farma mahom kupi superlative, a posljednji je od lani kada je proglašen najuspješnijim mljekarom u Derventi.
Onako potiše, kao da nam odaje tajnu, kaže da sarađuje s firmom Sano i upravo je njihovog stručnog savjetnika pozvao da nam se pridruži.
Ova kompanija, u okviru djelovanja u cijeloj regiji nadopunjuje svoj koncept ishrane i profitabilne proizvodnje na farmama mliječnih krava s ekskluzivnom distribucijom, servisom i održavanjem Afimilk softverskih sistema i postrojenja za mužu. Rade ističe da je upravo zahvaljujući toj saradnji proizvodnju mlijeka povećao za trećinu.
Dnevni prosjek mlijeka je 2.200 litara
– Došli smo na dnevni prosjek 30 litra mlijeka po grlu. Par mjeseci smo imali i po 33 litre, dok neki koji su u mljekarstvu nemaju ni 30. Moram reći da dok nije bilo nove farme i svega što prati nju, proizvodnja je bila oko 20 litara dnevno po grlu – priča naš domaćin na čijoj je farmi 160 grla.
Tako se ovdje dnevno proizvede od 2.000 do 2.400 litara mlijeka. Kad podvuče crtu to je 2.200 l/dan. Bilo je, otkriva nam, i teških dana, kada su se lomili – odustati od svega ili ići na novu modernu farmu i širiti svoje kapacitete.
– Sin Dragan i ja smo sjeli i zajedno donijeli odluku. Ili da gasimo ovo sve ili da napravimo veliki iskorak i evo nas danas tu smo gdje smo – priča i dodaje da su i prije početka izgradnje nove savremene štale imali dobru saradnju sa Sanom i dosta toga je išlo preko njih.
Manji troškovi, veća zarada
Na usluzi nam se ubrzo nađe i pozvani Dušan Gajić, inače diplomirani inženjer poljoprivrede, koji se odmah dao u posao i pojasni da Afimilk sistem praćenja krava štedi vrijeme, održava stado zdravim i donosi veću zaradu. Predstavlja potpuni sistem upravljanja na farmama muznih krava na bazi detaljno razrađenih alata za donošenje odluka za uspješno upravljanje farmom.
– Pored toga što farmeru daje precizne informacije prilikom mužnje za svaku kravu, sistem omogućava znatno snižavanje proizvodnih troškova, jer dobijene informacije farmer koristi za efikasno upravljanje reprodukcijom i poboljšavanje zdravlja cijelog stada”, pojašnjava Gajić. Sistem obavještava i o odstupanjima od uobičajenog u ponašanju i vrijednostima fizioloških, zdravstvenih i proizvodnih pokazatelja. “Ovi izvještaji ukazuju na trenutne promjene kod svake krave, svake grupe ili cijelog stada i omogućavaju farmeru da usmjeri svoju pažnju samo na problematičnu kravu i tako ostvari znatno efikasnije upravljanje farmom – dodaje Gajić.
Pravovremena detekcija termina teljenja može uticati na razlike između gubitka i spašavanja podmlatka i krave. S AfiAct II upozorenjem, podaci se dobijaju direktno na mobitel ili tablet ili neki drugi mobilni uređaj.
Navedeni podaci i funkcije, kao i niz drugih, time povezanih izvještaja, mogu se pratiti u realnom vremenu, kao i tokom svake laktacije, i to za svaku pojedinačnu životinju i cijelo stado. Također svi podaci se pohranjuju u računar i mogu se pratiti za aktuelne laktacije i sve od kada se provodi mjerenje.
Investicija teška više od milion KM
Objekat ove farme se prostire na 1.000 kvadratnih metara, dok je njen kapacitet 80 ležišta. Izgradnja moderne štale bio je ozbiljan finansijski zamah koji se najvećim dijelom oslanjao upravo na sredstva proistekla iz ovog posla, a kako objašnjava domaćin, jedan dio obezbijeđen je iz republičkog budžeta.
– Kada smo ušli u ovu investiciju, krenuli smo sa oko 600 hiljada maraka. Dio smo kroz kredit obezbijedili, nešto je bilo podsticaja od strane resornog ministarstva i ostatak smo sami – ističe ovaj farmer i dodaje da su kroz devet mjeseci sve završili i uselili stoku.
Radili su to u koroni, kada je sve nekako stalo. Imali su sreće da su tada i cijene mirovale, a cijela investicija izašla je preko milion maraka, jer je bilo i dodatnih radova kao što je arteški bunar, vanjsko uređenje, ventilacija i drugo, a stalno se zanavljaju mehanizacija i priključci. Prizemlje štale je u funkciji proizvodnje mlijeka, dok su na spratu planirane kancelarije, prostorija za veterinara, te sala za predavanja.
Tu je i izmuzište – kao osnovni segment koji najviše olakšava rad, te laktofrizna stanica. Sve je organizovano tako da se istovremeno obavlja muža deset krava, koje planski po završetku muže prelaze u drugu prostoriju, gdje imaju hranu.
– Modernu štalu čini i mehanizam za sakupljanje stajskog đubriva koje se nakuplja u bazenu od 400 kubnih metara. Na taj način dobijamo tečni stajnjak koji se iz cisterni direktno razgrće na njivi – objašnjava ovaj mljekar.
Farma nekada i danas
Ćudići su zadržali i svoj stari objekat, u kojem boravi oko sedamdesetak junica i nekoliko teladi. Pričaju kako im je savremena mehanizacija, koja je nekad bila nezamisliva, omogućila da olakšaju porodični posao.
– Dosta smo se patili, bilo je teško zimi raditi, jer tu su bile štale na otvorenom, smrzne voda, nije bilo lako – prisjeća se Rade, kojem u vođenju poljoprivrednog domaćinstva pomažu supruga, te sin i snaha.
Stručni savjetnik kompanije Sano ocjenjuje da je ova farma pravi primjer kako treba sve da funkcioniše i da nema potrebe ići u zemlje EU kako bi vidjeli savremeni način proizvodnje mlijeka. Da je to tako, govore i brojne posjete Crnči farmera iz regiona, ali i evropskih zemlja.
– Moram reći da je svako malo neko dolazio da vidi farmu, da vidi ovaj sistem i da se uvjeri da se dobri rezultati mogu postići i kod nas. Rado im pokažem i uvjere se da može, ali mora se raditi i mora se omasoviti proizvodnja – jasan je ovaj vrijedni domaćin.
Problem usitnjene parcele
Rade i sin Dragan, koji nosi najveći teret i sprema hranu za stoku, obrađuju oko 100 hektara zemlje. Problem koji dijele sa drugim poljoprivrednicima su usitnjene parcele.
– Dosta njih koje smo uzeli u zakup su i dosta udaljene od nas, ali nije problem daljina ako je to velika i čista parcela spremna za obradu. Mi smo sada zasjali oko 40 hektara kukuruza i ne može nam biti za silaže. Oko 400 do 500 dunama treba nam trave, lucerke i djeteline za kabastu hranu – ističe ovaj farmer iz Crnče.