Početna BiH Borovnica postala najprofitabilnija voćarska kultura – kako se sadi?

Borovnica postala najprofitabilnija voćarska kultura – kako se sadi?

Borovnica je, u posljednjih nekoliko godina, najprofitabilnija voćarska kultura. Cijena po kilogramu kreće se čak i do 12 KM, a očekuje se da još dugo neće doći do pada otkupnih cijena jer je ova kultura tražena na tržištu. Zasad borovnica na imanju Biljane Keserović u Piskavici kod Banjaluke jedan je od 14, koji će biti podignuti IFAD projektom na području opština Srbac, Laktaši, Banjaluka i Teslić.

Kao i kod ostalih voćaka najvažnije je da se dobro pripremi zemljište za sadnju jer korijenov sistem borovnice spade u “najslabije”, prodire do samo 40 centimetara dubine. Zbog toga je potrebno da zemljište bude usitnjeno toliko da u njega upada noga. Dakle, nakon dubokog oranja i tanjiranja, neophodno je da se frezom zemlja usitni dovoljno da korijenov sistem može bez problema da se nesmetano razvija u svim pravcima.

Nakon usitnjavanja zemljišta označe se redovi. Po pravcu pružanja reda pospe se piljevina, supstrat i sječka od izrezanih drvnih sortimenata. Supstrat je kiseo i za jedan dulum dovoljno je 600 kilograma, a piljevine 10 kubika. Najbolja je piljevina od četinara, dok hrastova piljevina ne bi trebalo da se koristi.

Zatim se prave bankovi. To su ustvari izdignuti redovi.  S obje strane jednoobraznim plugom nagrne se zemlja, koja se zatim frezom još usitni. Na ovaj način piljevina, sječka i kompost pomiješat će se sa zemljištem ravnomjerno cijelom dužinom i širinom redova. Visina toliko izdignutih redova trebalo bi da bude od 30 do 40 centimetara, a širina, od metar do metar i trideset.

Na vrhu reda, po sredini, sade se borovnice. Redovi moraju da budu izdignuti, naročito na ravnom terenu, jer korijen borovnice ne smije da leži u vodi, nakon obilnih padavina. Ako su redovi izdignuti voda se cijedi sa strane i ne dolazi do zagušenja korijenovog sistema.

Zarezati korijenov sistem

Motikom se na vrhu iskopa rupa dubine tridesetak centimetara. Na dno se stavlja sadnica borovnice koja se, nakon vađenja iz saksije, na tri do četiri mjesta, zareže skalpelom ili nožem od vrha do dna zemlje koja je oko korijena sadnice. Rez treba da bude najviše jedan centimetar dugačak da se ne bi oštetile deblje žile korijena.

Ovim potezom kidaju se korijenove dlačice koje su u saksiji bile obmotane, odnosno, okrenute ka unutra. Kidanjem skalpelom one će se, nakon sadnje, ravnomjerno kretati u svim pravcima, a ne samo ka sredini reda. Sadnica se potopi u vodu, posadi i zagrne. Zemlju oko sadnice treba utabati rukama da se ne može izvući.

Borovnice vole kiselo zemljište. Podnose ph i do 3.5, ali se u praksi pokazalo da se mogu proizvoditi i ako je ph vrijednost zemljišta malo iznad 5.

Paketi za 14 proizvođača

Inače, za 14 proizvođača borovnice su isporučene krajem prošle godine. Pojedini su ih već posadili dok će ostali to uraditi čim se stvore uslovi. U januaru i februaru vrijeme je bilo promjenljivo zbog čega nije bilo lako pripremiti zemljište za sadnju.

Proizvođačima su podijeljeni “start-ap” paketi u vidu sadnog i repromaterijala (crijeva za navodnjavanje, supstrat, zaštitna sredstva i sredstva za prihranu) dok su proizvođači imali obavezu da pripreme zemljište za sadnju. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, kroz IFAD projekat izdvojilo je 50 posto sredstava, korisnici 40%, a opštine s čijih područja dolaze proizvođači, 10 posto. Cilj je da se povećaju površine pod ovom kulturom kako bi se osnovala zadruga koja bi imala značajnu ulogu na regionalnom tržištu.