Početna Intervju Biti policijski službenik nije ekskluzivno muški posao

Biti policijski službenik nije ekskluzivno muški posao

Rođena je 1982. godine u Sarajevu, gdje je diplomirala na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije 2006. godine, a 2012. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu stekla je zvanje specijalistice iz oblasti krivičnog prava.

Radni odnos u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) započela je 2007. godine u okviru prve klase kadeta/kinja SIPA-e. Proteklih 11 godina radi na različitim poslovima i zadacima u okviru policijskog organa, od istražiteljice na slučajevima trgovine ljudima, neovlaštenog prometa opojnim drogama i drugim vidovima organiziranog kriminala, portparola SIPA-e do aktuelne pozicije supervizorice. Za poseban doprinos u radu i postignute rezultate 2013. godine nagrađena je priznanjem Ministarstva sigurnosti BiH “Srebrena policijska značka“

1.

Kakva je uloga predsjednice Udruženja „Mreža policijskih službenica“ u BiH?

– Predsjednica rukovodi Udruženjem i organizira njegov rad i odgovorna je za zakonitost rada. S tim da obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom.

2.

Koliko postoji Udruženje i koja mu je misija?

– Udruženje „Mreža policijskih službenica“ zvanično je registrirano početkom 2012. godine i ulazi u sastav Mreže policijskih službenica u jugoistočnoj Evropi. Misija je umrežavanje policijskih službenica, podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti i jačanje njihovih kapaciteta.

3.

Postoji li slično udruženje u regionu?

– Možemo se pohvaliti da je BiH među prvim zemljama u regionu uspostavila Mrežu policijskih službenica, te smo proteklih šest godina uspješno radili na integriranju rodne perspektive u svim sferama policijskog rada, što nije jednostavan proces.

4.

 Koliko imate članica i iz kojih sve policijskih agencija?

– Udruženje trenutno okuplja oko 300 članica iz 16 policijskih organizacija. Cilj nam je da kontinuirano širimo naše članstvo i umrežavamo što veći broj policijskih službenica, te ćemo u tom pravcu djelovati u narednom periodu.

5.

Kako kolege gledaju na Vaš rad? Boje li se možda Mreže žena, kakve su njihove reakcije?

– Iskrena da budem, kolege koje ne znaju mnogo o našem radu posmatraju nas s dozom skepticizma i dešava se da „misle“ da se tu radi o nekoj sekti koja radi protiv njih, što je, naravno, daleko od istine. Oni koji se interesiraju za naš rad, ubrzo shvate da se radi o Udruženju koje je angažirano na promoviranju rodne ravnopravnosti i demokratskih principa u radu policije. U tom smislu, podjednako se govori o pravima muškaraca i žena, i naše aktivnosti su, zapravo, usmjerene na izgradnju efikasnijih  policijskih organa, koji će biti u mogućnosti da odgovore na sigurnosne potrebe svih građana, muškaraca i žena, dječaka i djevojčica. Ovdje se, zapravo, radi o izgradnji kapaciteta policijskih agencija, koje trebaju da budu efikasan servis svim građanima.

6.

Možemo li uskoro očekivati ženu na čelu neke policijske agencije?

– Ove godine prvi put smo imali jednu ženu koja je bila kandidatkinja za rukovodeću poziciju i to iz Granične policije BiH. Iako nije imenovana na navedenu poziciju, takvi primjeri djeluju motivirajuće na ostale žene.

7.

Šta je potrebno da žena bude čelnik jedne agencije?

– Da biste mogli aplicirati na rukovodeću poziciju u jednoj policijskoj agenciji, morate imati čin glavnog inspektora/ice i ispunjene druge uvjete propisane zakonom. Budući da je svega nekoliko žena u BiH u tom činu, veoma je teško „isplivati“ na rukovodeću poziciju.

8.

 Šta ih motivira za ovu poziciju?

– Činjenica da je proteklih godina određen broj žena u policijskim strukturama unaprijeđen u činove viših i samostalnih inspektorica.  Mislim da u narednom periodu možemo očekivati da policijske agencije „proizvedu“ određen broj rukovodećih policijskih službenica.

9.

Imamo li već potencijalnih kandidatkinja?

S obzirom na unapređenja, da. Zato i kažem da te koje napreduju potencijalno mogu biti budući rukovodioci policijskih agencija.

10.

Vi ste dugogodišnja inspektorica SIPA-e, bili ste i portparol, je li Vam ova uloga pomogla i olakšala u radu Udruženja?

– Višegodišnje policijsko iskustvo mi sigurno olakšava rad s kolegicama iz svih policijskih agencija, budući da među nama postoji visok stepen razumijevanja i međusobnog povjerenja

11.

Je li je ovo Udruženje stvoreno da razbije stereotipe da su žene generalno za kuhinje ili, u ovom slučaju, za kancelarije?

– Jedan od ciljeva Udruženja jeste upravo razbijanje stereotipa i predrasuda o policijskom zanimanju kao „ekskluzivno“ muškom i ženi kao slabijem spolu.

12.

Kako razbiti te predrasude?

– Jedan od najboljih načina za prevazilaženje predrasuda je edukacija, odnosno podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, kako među muškarcima tako i među ženama.

13.

Mogu li žene podjednako dobro obavljati zahtjevne policijske poslove kao i muškarci?

– Osobe se trebaju postavljati na određene pozicije u skladu sa svojim mogućnostima i afinitetima bez stereotipne podjele poslova na muške i ženske.

14.

Znači to da mogu biti bolje od muškaraca?

– Činjenica je da je nekada građanima lakše komunicirati upravo sa ženom, budući da žene imaju više senzibiliteta za određene specifične situacije i probleme, ali to ne mora uvijek biti slučaj.

15.

 Iz koje agencije ili ministarstva dolazi najveći broj službenica?

– Trenutno imamo najveći broj članica iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

16.

Postoje li rivalstvo u agencijama među muškarcima i ženama

– Prirodno je da među zaposlenima postoji određeno rivalstvo u smislu potrebe isticanja rezultata rada u kontekstu borbe za unapređenje i slično, ali ne bih to promatrala kroz prizmu spola.

17.

Trpi li porodica zbog policijskog posla?

– Mogu reći da sam veoma sretna što imam priliku da radim posao za koji sam se školovala i koji sam od srca birala.

18.

Kako se najbolje odmarate?

– Volim pogledati neki dobar film, ništa stresno i naporno, nego neku romantičnu komediju koja će me relaksirati.

19.

Kino ili kućna varijanta?

– U principu, veoma volim ići u kino, ali moram priznati da nisam odavno bila i da u posljednje vrijeme najčešće filmove gledamo kod kuće.

20.

Više volite zimu ili ljeto?

– Rođena sam u avgustu, pa sam u principu ljetno dijete, ali mi nije mrska ni zima.

Dental Studio Prijedor