Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.
Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH
Klimatske promjene
“Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.
Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.
“Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.
Povećan broj elementarnih nepogoda
Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.
“Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.
Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.
“Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.
Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.
U Bijeljini u jednom danu 25 požara
“U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.
Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.
Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.
“Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.
Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.
“Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.
Česte poplave
Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.
Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba.
