Bitno je napomenuti da je profesor Žugor od 1.oktobra 2018. direktor Urološke klinike u Bambergu i već evo sedam godina uspješno kormilari ovom renomiranom bolnicom. On je čovjek koji je najzaslužniji za uspon robotske hirurgije u pomenutom gradu, a čije usluge traže pacijenti iz čitave Njemačke, ali i Zapadnog Balkana pa sam tim i iz BiH.
Vahudin Žugor, ljekar porijeklom iz Bosne i Hercegovine, jedan je od rijetkih iz naše zemlje koji je u inostranstvu stvorio u medicini zavidnu karijeru i pomoću robotskih sistema spasio hiljade ljudskih života.
Rođeni je Banjalučanin. Agresija na BiH prekinula je mladalačke snove i on se kao i deseci hiljada drugih našao u izbjeglištvu.
Stav donosi priču ovog renomiranog urologa i vrhunskog robotskog hirurga. Završio je Medicinski fakultet na Univerzitetu u Erlangenu 2000. godine, a doktorat na matičnom fakultetu 2002. godine. 2006. godine je dr. Žugor postao specijalista urologije, a nakon toga slijede habilitacije u Erlangenu, Aachenu i Kölnu. Naš sagovornik je 2017. godine postao profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kölnu. To je bila kruna njegove vrhunske karijere koja je ovom titulom samo cementirala i dukumentirala njegove dosadašnje kliničke i naučne uspjehe.
Bitno je napomenuti da je profesor Žugor od 1.oktobra 2018. direktor Urološke klinike u Bambergu i već evo sedam godina uspješno kormilari ovom renomiranom bolnicom. On je čovjek koji je najzaslužniji za uspon robotske hirurgije u pomenutom gradu, a čije usluge traže pacijenti iz čitave Njemačke, ali i Zapadnog Balkana pa sam tim i iz BiH.
Profesore Žugor, vodeći ste robotski hirurg u Njemačkoj. Možete li za naše čitaoce, ispričati Vašu životnu priču?
– Moju životnu priču je teško ispričati u nekoliko rečenica. Trebalo bi uistinu mnogo prostora da se to prikaže u takvom kontekstu da čitaoci mogu shvatiti dolazak jednog dvadesettrogodišnjaka u Njemačku bez znanja jezika i osnovnih elementarnih finansijskih sredstava za život u novoj sredini. Počeci su bili izuzetno teški, ali uz uporan rad sam uspio vremenom da ovladam njemačkim jezikom, da upišem i završim Medicinski fakultet u Erlangenu. Bile su to godine patnje, odricanja, mukotrpnog rada, a ponekada i poniženja jer sam prošao jedan težak put izbjeglice, gdje je bilo nephodno pored rada, izdržljivosti i mentalne snage da se sva ta teška situacija pretvori u svjetski uspjeh.
Glavni ste ljekar Klinike za urologiju i dječju urologiju u Bambergu. Koliko ste do sada obavili operacija, koliko su bile složene i otkud uopće Vaše zanimanje za robotsku hirurgiju?
– Prvog juna 2009. godine došao sam u kontakt sa robotskom tehnologijom na klinici u Gronau u Njemačkoj i, evo, već prođe 16 godina od pionira do jednog od vodećih njemačkih robotskih hirurga. Nakon klinike u Gronau u kojoj sam naučio robotsku hirurgiju, etablirao sam robotiku u Kölnu, a od 1.oktobra 2018. godine sam na čelu Klinike u Bambergu. Ovdje su u pogonu već dva robotska sistema “Da Vinci”. Do sada sam obavio preko 16.000 uroloških operacija u rasponu od 25 godina moga aktivnog djelovanja u medicini. Robotskom tehnologijom se bavim od juna 2009. godine i do sada sam obavio blizu 6.000 operacija uz pomoć robotskih sistema Da Vinci. Najčešće operacije su na prostati i bubrezima, iako se putem robota obavljaju svi zahvati u trbuhu i maloj zdjelici, ukupno 25 indikacija u mojoj klinici na području operativne urologije.
Jedini ste robotski urolog iz Bosne i Hercegovine u Evropi. Da li kod Vas na kliniku dolaze i pacijenti iz BiH? Koliko ste do sada imali takvih operacija?
– Veoma teško je našim stručnjacima doći u dodir sa robotskom tehnologijom, tako da je iznimno malo naših ljudi iz BiH koji imaju mogućnosti da operisš Da Vinci robotskim sistemima. Ja sam imao i sreću i stjecaj okolnosti da sam 2009. godine došao u dodir sa robotikom na klinici u Gronau i to je bio i pionirski rad koji cće ostati zabiljezžen kao rad na uvođenju inovativne robotike i baza za etabliranje robotskih operacija na drugim klinikama u Njemačkoj. Do sada sam obavio blizu 6.000 robotskih operacija, a tu su i mnogobrojna predavanja na kongresima i publikacije u medicinskim časopisima. Više od 350 medija su preuzeli moju životnu priču i zavaljujući utjecaju medija dolaze mi mnogobrojni pacijenti sa područja zapadnog Balkana. Operisao sam mnogo pacijenata iz Sarajeva, ali mi dolaze i pacijenti iz drugih dijelova BiH, Hrvatske i Srbije.
Da li sarađujete sa ljekarima iz BiH, da li ima Vaših bh. kolega koji su iskazali interes za saradnju? Ili možda za Vaš dolazak u BiH kao gostujućeg ljekara?
– Saradnja sa ljekarima iz BiH postoji, bio sam gost kao predavač na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, ali je realnost da robotski sistemi nisu etablirani u BiH. Veliki problem je edukacija medicinskih kadrova i finansiranje robotskih operacija. Američka firma Intuitiv koja proizvodi robote nije voljna prodavati robotske sisteme u BiH, ali su mnogi drugi roboti na tržištu pa je to jedna od mogućnosti za pokretanje minimalno invazivne hirurgije u matičnoj domovini.
Priznanje bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića za uspješno liječenje pacijenata iz Hrvatske
Koja je to operacija, jedna ili možda više njih, bila toliko komplicirana da ste možda pomislili da nećete uspjeti?
– Svaki novi pacijent i nova operacija su i novo iskušenje, veoma bitna je mentalna i anatomska priprema za svaki novi operativni zahvat. Bilo je mnogo teških operacija u mojoj karijeri, ali su onkološki i funkcionalni rezultati jako dobri i to je ono što me čini sretnim. Veoma bitna je motivacija i izdržljivost prilikom obavljanja ovih operacija.
Šta je Vaš cilj i Vaša želja za koje biste željeli da se jednog dana ostvare?
– Većina mojih ciljeva su ostvareni. U suštini sam jedan srećan čovjek jer sam ostvaren na svim životnim područjima. Veoma bitna je moja mentalna i finansijska neovisnost koja mi daje mentalnu moć za ponekad i teške odluke koje ne bih mogao donositi bez ovog životnog iskustva i pozadine koju imam.
Volio bih da robotika dođe u moju matičnu domovinu BiH i da budem prvi hirurg koji je operisao robotima u BiH. Velika stvar bi bila operisati robotima na daljinu, a naravno uvođenje umjetne inteligencije u medicini i etabliranje dronova su naredni koraci koje ću i ja u Bambergu pokušati realizirati.
Rođeni ste Banjalučanin. Dolazite li u Vaš rodni grad i kakve emocije svaki dolazak budi u Vama?
-Ne odlazim u svoj rodni grad, evo već 32 godine su prošle i ne postoje emocije vezane za današnju Banju Luku. Kontakti sa mojim kolegama postoje, mnogi su me zvali da održim predavanje i pomognem u etabliranju minimalno invazivne urologije, međutim moja domovina je i Njemačka i želim da svoje znanje i iskustvo prenesem ljudima na svojoj klinici u Bambergu. Njemačka je fenomenalna država i nakon svega što se odigralo u mom životu mora se konstatirati da je moj uspjeh vezan i za uvjete i mogućnosti koje sam imao u ovoj moćnoj državi.
S obzirom da ste u Njemačkoj postigli izuzetan profesionalni uspjeh, izgradili svoj život, da li ste ikada razmišljali o povratku u Bosnu i Hercegovinu?
– O povratku u BiH ne razmišljam jer su sistemi vrijednosti poput odnosa prema znanju i inovaciji totalno poremecćeni. Ulaganje u mlade i stručne ljude, njihovu edukaciju, pronalaženje talenata i razvoj kreativnosti su na veoma niskom nivou i to je ono što bi bio veliki problem i za mene kao pojedinca koji želi sistemski razvoj i blagodati čitave drustvene zajednice. Moji planovi i projekti su vezani za Njemačku koju iskreno smatram svojom domovinom.
I za kraj, koja je Vaša poruka mladim ljekarima u BiH?
– Ne želim nikoga kritizirati niti dijelite neke velike savjete. Preporuka mladim ljekarima je da uče i da budu vrijedni, pošteni i savjesni članovi ljekarske zajednice, onako kako smo položili pred Hipokratovom zakletvom. Odlazak u inostranstvo, razmjena iskustava I ulaganje u znanje i inovacije su momenti koji moraju da se etabliraju još za vrijeme studiranja na medicinskim fakultetima. Mi imamo izuzetno jaku ljekarsku dijasporu i veoma bitno bi bilo znanje tih ljudi integrirati u zdravstveni sistem matične domovine.
Crtice iz biografije
Profesor dr. med. Vahudin Žugor je osoba o kojoj je mnogo pisano i publicirano, a naročito u nekoliko zadnjih godina. Više od 350 novinskih članaka u devet različitih država je popratilo priču o životu i uspjesima našeg poznatog Banjalučanina.
Čest je gost, kao hirurg, i u drugim njemačkim urološkim centrima, kao i inostranstvu, npr. u Solunu u Grčkoj ili u Varšavi u Poljskoj. Osim robotske hirurgije uža specijalnost mu je i liječenje inkontinencije, andrologija i dječija urologija. Bio je i nekoliko mjeseci u Engleskoj na čuvenom univerzitetu u Cambridgu, gdje je usavršavao svoje naučne projekte. Akademski rad i edukacija mladih kadrova su važan dio djelatnosti ovog bosanskohercegovačkog renomiranog hirurga. Osim što je vanredni profesor na univerzitetu u Kölnu, Vahudin je tutor i mentor brojnim studentima i urološkim ljekarima.
Za svoj rad je dobio 28 naučnih priznanja, između ostalog, na kongresima u Parizu, Barceloni,
Salzburgu i Americi. Do sada je objavio više od 800 naučnih radova u vidu predavanja, postera i knjiga.
Stav
