Početna Zdravlje Aronija, najzdravija bobica na svijetu otporna na sve uslove

Aronija, najzdravija bobica na svijetu otporna na sve uslove

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aronija je tek nedavno stekla popularnost u modernom društvu, a njena ljekovitost trenutno se proučava u laboratorijama širom svijeta.

Njena ljekovita svojstva su vijekovima bila poznata Indijancima, a njene plodove su sušili i upotrebljavali za zimske pogače. Aronija je listopadni grm porijeklom iz Sjeverne Amerike, uvezena u Rusiju tek u kasnim hiljaduosamstotim, a nakon toga i u zemlje srednje i istočne Evrope. Male tamne bobice biljke Aronia melanocarpa su pune hranjivih tvari i antioksidansa, poput vitamina C i antocijanina, te nude pregršt beneficija za one koji žele poboljšati svoje zdravlje kroz bolju ishranu.

Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni kapacitet među svim bobičastim i ostalim voćem istraživanim do sada, mjerenim po ORAC i TEAC standardima. Zbog visokog stepena otpornosti na mraz, izdrži zimu i do -47 stepeni Celzijusa. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Tako se aronija naselila u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Takođe je otporna i na sušu, kukce, zagađenja i bolesti. Dospjela je u Evropu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Evropi je aronija privukla pažnju zbog svoje ljepote jer su njeni bijeli cvjetovi među najljepšim cvjetovima grmolikih biljaka. Godine 1972. crnoplodna aronija je primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj.

Ljekovita moć

Ona se naziva i namirnicom budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć. Efikasno pročišćava organizam od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv mnogih oboljenja. Istraživanja ruskih naučnika su pokazala da aronija pospješuje izlučivanje teških metala, kao i nekih radioaktivnih tvari iz organizma.

Studije su pokazale da bi mogla imati i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku ubija maligne ćelije tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans, ona sprečava stvaranje slobodnih radikala i napad na zdrave ćelije u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprečavajući razvoj hroničnih bolesti. Zbog visokog udjela antioksidanata i vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i antiupalno. Aronija je bogata antioksidantom antocijanom koji jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje. Blagotvorno djeluje i na rad želuca. Stimuliše rad štitne žlijezde, pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom. Ona takođe sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ovo voće snižava visok pritisak i holesterol te podstiče proizvodnju dobrog holesterola. Aronija stimuliše rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura. Blagotvorno djeluje i na probavni sistem – smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proliv. Korisna je i kod upale mokraćnog sistema.

Ovo voće može se pronaći u mnogim proizvodima za mršavljenje jer pomaže u održavanju idealne tjelesne težine.

Aronija je riznica biološki aktivnih spojeva. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijumom, kalcijumom, manganom, fosforom i jodom.

To su zapravo sitne, male, tamnoplave bobice u grozdovima koje izgledom jako podsjećaju na borovnicu. Rastu u obliku grma, visine i do dva metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke su bobice oporog ukusa koje se nakon sazrijevanja na grmu mogu održati i dva mjeseca. Sazrijeva krajem avgusta i u septembru. Postoje tri vrste aronije: crna (Aronia melanocarpa), tamnocrvena (Aronia arbutifolia) i ljubičasta (Aronia prunifolia) te pripadaju porodici ruža Rosacea. Nijedna nema prirodnih neprijatelja, odnosno nametnika, pa se ova biljka uopšte ne prska i s pravom nosi naziv ekološki uzgojenog bobičastog voća…

Bere se u septembru, kada su plodovi dovoljno zreli i blještavo crni. Zreli plodovi aronije ostanu na biljci, ne opadaju i ne kvare se i zato se branje plodova može produžiti i na dva mjeseca.

Sušeni plod aronije dobijen je sušenjem zrelih bobica na vrlo niskim, prirodnim temperaturama okoline, kako bi sačuvali prisutnost svih hranjivih i ljekovitih svojstava svježe aronije. Preporučuje se dnevno konzumirati do 50 sušenih bobica.

Za prevenciju i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se decilitar soka na dan tokom dvije sedmice po jednom godišnjem dobu. Iskoristivost zdravih sastojaka bolja je ako je konzumirate nakon jela. Takođe, visok sadržaj pektina i voćnih kiselina može kod nekih osoba s osjetljivim želucem izazvati mučninu. Nisu poznate kontraindikacije s lijekovima.

Hljeb s aronijom

Sastojci:

2 šoljice brašna

1 čajna kašičica praška za pecivo

¾ šoljice smeđeg šećera

¼ čajne kašičice soli

½ šoljice maslaca

2 tučena jaja

1 šoljica banana

1 šoljica svježih bobica aronije ili sušenih koje su prethodno namakane u vodi

Priprema:

Prije pečenja zagrijati rernu na 175 stepeni Celzijusa. U veliku posudu staviti brašno, prašak za pecivo i so. U posebnu zdjelu pomiješati maslac i smeđi šećer, dodati zgnječene banane i bobice aronije dok smjesa ne postane kompaktna. Staviti to u posudu s brašnom te zatim sve zajedno premjestiti u zdjelu za pečenje. Peći 60-65 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici.

ASHA prodaja vozila