Početna Pozitivne priče Ameriku zamijenila ribogojstvom u zavičaju

Ameriku zamijenila ribogojstvom u zavičaju

Fehrija Džafić se već desetak godina bavi uzgojem kalifornijske pastrmke, a ribnjak, koji se nalazi u njenom vlasništvu, smješten je u Gornjoj Sanici, varošici desetak kilometara udaljenoj od Ključa.

Džafićeva kaže kako se radi o mukotrpnom poslu, koji zahtijeva puno rada, muke i odricanja, a godinama se suočava s velikim problemima u poslovanju.

Dodaje kako je punih 18 godina provela u Sjedinjenim Američkim Državama, da bi se nakon svega odlučila na povratak u zavičaj i pokretanje biznisa.

“Zbog rata sam otišla na drugi kraj svijeta, ali sam oduvijek sanjala da se vratim kući. Sve što sam zaradila, uložila sam u ribnjak, a pomogao mi je brat. Praktično, mi smo partneri u poslu”, kaže Džafićeva.

Briga o ribnjaku, dodaje, zahtijeva cjelodnevni angažman, pa je radno vrijeme praktično od ranih jutarnjih sati do zalaska sunca.

Ribnjak je udaljen svega 300 metara od izvora rijeke Kočanice, koja ga snabdijeva svježom i čistom vodom i radi se o zaokruženom sistemu proizvodnje, koji podrazumijeva uzgoj od ikre do konzumne ribe.

Kaže kako se “kalifornijka” u sezoni dobro prodaje, te da nema problema s tržištem, s obzirom na to da je već zasnovala kooperantske odnose s velikim brojem firmi iz cijele Bosne i Hercegovine.

“Ono što me plaši u ovome trenutku je što cijene neprestano rastu, a primanja građana su na istom nivou. Sve to utiče i smanjuje kupovnu moć, pa su teška vremena pred nama. Osim toga, cijene repromaterijala su također u porastu, konkretno cijena hrane za ribe se gotovo uduplala, što utiče i na cijene koje mi formiramo”, kaže Džafićeva.

Prema njenim riječima, optimalna proizvodnja ribe na godišnjem nivou iznosi oko 100 tona, ali je  u posljednje vrijeme ona umanjena zbog niza faktora koji utiču na proizvodnju.

“Prije svega, to se odnosi na klimatske uslove i s tim se ne susrećem samo ja, već i drugi proizvođači ribe. Ove godine posebno veliki problem bio je nedostatak vode, jer je zbog sušnog perioda rijeka Kočanica gotovo pa presušila. Rezultat je to nedostatka padavina, ali i sječe šume, eksploatacije mineralnih sirovina, što sve doprinosi ovakvom stanju”, žali se Džafićeva.

Dodaje kako je prije sedam godina, u velikim poplavama koje su zadesile ove prostore, pretrpjela ogromnu štetu, kada je nepovratno izgubljeno oko 60 tona ribe, te je bilo veoma teško u potpunosti obnoviti proizvodnju. Također, zbog pojave kormorana, čaplji i bijelih orlova, grabljivaca koji napadaju ribu, bilo je potrebno ribnjak zaštititi mrežom, što je također rezultiralo neplaniranim troškovima.

“Sve u svemu, radi se o teškoj proizvodnji, posebno za jednu ženu, a ja često u šali kažem kako ovaj posao ne bih preporučila ni najvećim neprijateljima. Ipak, šta je tu je, valja gurati dalje”, kaže Džafićeva na kraju našeg razgovora.

nezavisne.com