Sjedinjene Države proširile su svoja prava na resursima bogato okeansko dno i kontinentalni pojas na Arktiku, koji je dvostruko veći od Kalifornije. Na taj način Washington pokušava očuvati rezerve minerala koji su ključni za razvoj budućih tehnologija, navodi Bloomberg.
Takozvani “prošireni epikontinentalni pojas” pokriva oko milion kvadratnih kilometara, uglavnom u Arktiku i Beringovom moru, strateškom području na koje takođe polažu pravo Kanada i Rusija. Osim toga, Sjedinjene Države su zacrtale granice pojasa u Atlantiku, Pacifiku i Meksičkom zaljevu.
Dugo očekivana odluka označila je vanjske granice američkog epikontinentalnog pojasa, kopnenog teritorija zemlje pod morem. Prema međunarodnom pravu, zemlje imaju ekonomska prava na prirodne resurse na i ispod morskog dna unutar svojih kontinentalnih ploča.
main image
James Kraska, profesor međunarodnog pomorskog prava na američkom pomorskom ratnom koledžu, primijetio je da američki epikontinentalni pojas sadrži 50 čvrstih minerala, uključujući litij i telur, kao i 16 rijetkih elemenata.
Bloomberg podsjeća da prema posljednjoj procjeni Geološkog instituta SAD-a, provedenoj 2008. godine, ispod Arktičkog kruga leži oko 90 milijardi barela neotkrivene nafte i 1,670 biliona kubnih stopa plina, kao i kritični metali potrebni za elektrifikaciju. U isto vrijeme, većina tih procjena temelji se na kopnenim istraživanjima, a potencijal na moru jedva da je istražen.
Šta kaže zakon mora
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982., koju Sjedinjene Države još nisu ratifikovale, reguliše morske zone oko zemalja. Prema dokumentu, zemlje imaju pravo na sve resurse u moru ili na morskom dnu unutar svojih takozvanih isključivih ekonomskih zona, koje se mogu protezati do 200 nautičkih milja od obale.
Osim toga, zemlje mogu tražiti ekonomska prava na resurse na ili ispod morskog dna gdje se prostire njihov epikontinentalni pojas, iako ne unutar vodenog stupca. Mora iznad njih takođe ostaju međunarodne vode.
Rusija, Danska i Kanada godinama čekaju da njihova sporna potraživanja na arktičkom morskom dnu razmotri Komisija za granice kontinentalnog pojasa, panel koji podržava UN. Početkom 2023. godine, Rusija je prva dobila odluku te institucije.
State Department je istakao da će u budućnosti Sjedinjene Države morati uspostaviti morske granice s Kanadom, Bahamima i Japanom, gdje se njihovi zahtjevi preklapaju. Ministarstvo je dodalo da Sjedinjene Države koriste slična pravila za definisanje svog proširenog epikontinentalnog pojasa kako je navedeno u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), koju podržava administracija Joea Bidena.
Rebecca Pincus, direktorica Polarnog instituta u Wilson centru, primijetila je da bi odluka da se jednostrano iscrtaju granice njezinog epikontinentalnog pojasa, umjesto da se ratifikuje UNCLOS i zatim primijeni, mogla izazvati akutno nezadovoljstvo među drugim zemljama.
Prema njenom mišljenju, time se smanjuje i vjerovatnoća da će SAD ikada ratifikovati Konvenciju. Uostalom, u ovom slučaju za proglašenje kontrole nad morskim dnom treba uzeti u obzir zahtjev Komisije za granice kontinentalnog pojasa (CLCS).
Rusija obećava oštar odgovor
Vlasti Ruske Federacije već su reagovale na odluku SAD-a. Prvi zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne poslove Vijeća Federacije Vladimir Džabarov rekao je da Rusija takođe polaže pravo na ovaj dio i spremna je braniti svoje interese.
“Rusija bi trebala reagovati prilično oštro. Jer sve zemlje koje su povezane s arktičkom regijom trebaju imati jednaka prava. Već smo im (SAD-u) dali veliki dio 1990. godine, zbog Shevarnadzeove nepromišljene odluke (Eduard Shevarnadze, ministar vanjskih poslova SSSR-a od 1985. do 1990.) Apetit dolazi s jelom. Nije važno šta oni tvrde. Rusija ima ista prava kao i Amerikanci, ako ne i više”, rekao je Džabarov.
Borba za kontrolu nad arktičkim resursima
Stručnjaci su više puta primijetili da će se sljedeći sukob između Rusije i Zapada dogoditi na Arktiku, koji je bogat resursima. Dugo je ovo područje svijeta bilo podalje od geopolitike, ali klimatske promjene čine ovo područje sve privlačnijim s ekonomske tačke gledišta.
Konkretno, Rusija razmatra korištenje Sjevernog morskog puta za dostavu robe u Aziju. Ova ruta može skratiti vrijeme isporuke za 40% u poređenju sa Sueskim kanalom. Međutim, dostava kroz debeli led i mraz predstavlja ozbiljne probleme.
Sjedinjene Države su 2. novembra 2023. godine uvele sankcije projektu Arctic LNG 2, ruskom projektu proizvodnje prirodnog plina i proizvodnje ukapljenog prirodnog plina firme Novatek na poluostrvu Gydan (s druge strane Obskog zaliva od Yamala).
Isporuke plina iz ruskog arktičkog LNG-2 projekta odgođene su zbog američkih sankcija. Nosilac projekta je proglasio višu silu.
