Vojni analitičar Nedžad Ahatović za Faktor je komentirao politički situaciju Bosni i Hercegovini, secesionističke namjere Milorada Dodika, a osvrnuo se i na raspoređivanje dodatnih NATO trupa u Bosni i Hercegovini, u Brčkom.

Smatra da je Dodikova secesionistička politika jasna, te da je to tipična strategija kontrafakta, odnosno apriori, osporavanja, odbijanja i ne priznavanja činjenice da je Bosna i Hercegovina međunarodno-pravno priznata država sa svojim institucijama koje se moraju poštivati.

– S druge strane entitet RS je rezultat kompromisa za mir u Dejtonu, jer je rezultat protupravne agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane njenih susjednih zemalja morao biti legaliziran na neki način. Naše susjedne zemlje koje su potpisnici mirovnog sporazuma, jer su ratovali u BiH odbijaju odgvornost za agresiju. Oni svojim lobiranjem ubjeđuju sve druge zemlje sa kojim razgovaraju o situaciji u BiH da je to neodrživ kvazi državni konstrukt iz Dejtona – ističe Ahatović.

Mišljenja je da je rezultate te politike otvoreno favoriziranje političkih partija čija je kolaboracionistička politika tokom agresije na BiH osuđena za UZP i genocid pred Međunarodnim sudom u Hagu.

– To je taj tipični evropski cinizam, ali i politika skretanja pogleda od ruskog utjecaja u regonu, što je poražavajuće. Zašto se onda uopće čuditi da Dodik čovjek sa američke crne liste zagovara konflikt, jer će to nažalost biti krajnji rezultat, ako on zaista krene u secesiju kao što prijeti – istakao je, te dodao:

– Raspoređivanje dodatnih NATO trupa ili bh vojske, specijalaca, nebitno, u BiH tražili su svi od evropskih zvaničnika, američkih senatora, domaćih političara. Generalni sekertar NATO-a stalno upozorava na nova krizna žarišta u pripremi za Moldaviju i BiH. U tom kontekstu Opći okvirni sporazum za mir, u okviru Aneksa 1A sadrži sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, a u njemu je definisana uloga tadašnjeg IFOR-a, a današnjeg EUFOR-a – ističe.

Navodi da prema sporazumu, ove snage, između ostalog, imaju mandat da osiguraju mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz široka ovlaštenjima koja uključuju i upotrebu neophodne sile. EUFOR iz svega navedenog ima ovlaštenja s ciljem očuvanja mira, stabilnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, odnosno uklanjanja svega onoga što je u suprotnosti sa Općim okvirnim sporazumom za mir.

– Da li taj mandat odnosno njegova implementacija u slučaju potrebe u skladu sa sistemom funkcionisanja NATO-a može biti doveden u pitanje od strane zemalja koje učestvuju u misiji EUFOR-a, to je pitanje za evropske institucije i njihove zvaničnike kako u Sarajevu, takom i u Briselu.

U svakom slučaju NATO je u Dejtonu dobio zadaću održavanja i očuvanja mira u BiH koju sprovodi preko misije EUFOR-a. Ako situacija bude zahtjevala intervenciju međunarodne zajednice, što nije isključeno, snage EUFOR-a mogu vrlo brzo biti pojačane sa dodatnim trupama, a ako se one rasporede u BiH odmah, tim bolje – zaključuje Ahatović. Ako ne ipak imamo mi i svoju vojsku i policiju koja bi svakako djelovala bez obzira na sve.