Početna Vijesti Admir Hodžić, agro specijalist: Ako pčele izumru u samo jednom regionu, cijeli...

Admir Hodžić, agro specijalist: Ako pčele izumru u samo jednom regionu, cijeli svijet je u problemu

Godinama unazad ugroženost pčela je tema o kojoj se ne govori dovoljno bez obzira na to što su brojni naučnici upozorili da bez pčela nije moguć ni opstanak ljudske vrste. Pčela je posebno ugrožena u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Holandiji, SAD-u, Rusiji, Brazilu… No, s obzirom na nadnacionalnost pčela i njihovu ulogu u biodiverzitetu, ugroženost pčela na bilo kojem dijelu planete Zemlje predstavlja globalni problem.

Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja koje se godinama bore s lošim vremenskim uslovima, zbog čega pčele nisu proizvodile dovoljno meda, a sve je to dovelo do razvoja mnogih bolesti kod pčela, izumiranja i međusobnog ubijanja pčela. Ove godine pčelari su sretni: vremenski uslovi su sjajni, a pčele konačno u prirodi imaju dovoljno nektara.

Livno je grad koji veliku pažnju posvećuje pčelama i pčelarima, a zbog mobilnosti pčela i spoja umjereno kontinentalne klime s mediteranskom, pčele se hrane nektarom i polenom s čak 500 biljaka. Tamošnji stanovnici vrlo dobro znaju koja je uloga pčele u životu čovjeka i zašto je pčela bitnija od meda. O tome jesu li pčele ugrožene, šta to znači za čovječanstvo i šta mi kao pojedinci možemo uraditi da sačuvamo pčele razgovarali smo s Admirom Hodžićem, agro specijalistom i koordinatorom projekta “Pčelarstvo u Livnu.”

Govoreći za BUKU potvrđuje medijske navode da su pčele ugrožene, i to uglavnom zbog čovjekovog nemarnog odnosa prema prirodi.

“One zaista jesu ugrožene. U Evropi po klasifikaciji postoje primarno dva, sekundarno tri oprašivača koja su jako bitna za oprašivanje svih poljoprivrednih kultura. Pčela je u samom vrhu te ljestvice i pretpostavlja se da je ugroženost pčele porasla za 100%. I otprilike ugroženost raste iz godinu u godinu za 100%. Faktori zbog kojih se to dešava su mnogobrojni:  od čovjekovog ponašanja u prirodi, do upotrebe pesticida u poljoprivredi, nesaradnje između poljoprivrednika i pčelara, industrije, klimatskih promjena, neznanja i nemarnosti pčelara”, kaže Hodžić u BUKA audio podcastu.

Napominje da, bez obzira na to koliko čovjek voli pčelu, može biti uzrokom njenog nestajanja.

“Jako je bitna edukacija pčelara, da zna šta pčeli treba u koje doba godine, da pčela ne smije biti gladna, šta joj treba obezbijediti. To je osnovno kako bismo napravili vid štita za pčele”, dodaje Hodžić.

main image

“Ako se zapitamo zašto je pčela važna, moram kazati da je pčela bitna koliko je bitna i voda, hrana, vazduh. Zbog čega? Ako gledamo da je jedini benefit pčela med, onda usko gledamo i gledamo samo na ono primarno što pčela donosi, onda smo medari, nismo neko ko voli prirodu, neko ko voli pčelu. Uticaj pčele u prirodi i ekologiji je ogroman. Postoji ogromna lepeza djelatnosti u kojoj se sama pčela pojavljuje, negdje direktno negdje indirektno. Ne postoji nijedan sektor proizvodnje u kojem pčele nisu direktno ili indirektno bitne”, objašnjava ovaj agro specijalist.

Nakon godina u kojima je pčelinja paša bila oskudna, ova je godina jedna od boljih u posljednjih desetak godina.

“Nadam se da će ostati ovakvo vrijeme i da će se odnos kišovitih i sunčanih dana nastaviti u ovom omjeru tako da ćemo imati, nadam se, i nektara a samim tim i meda i ostalih pčelinjih proizvoda, ali najbitnije da ćemo imati zdrave, jake, ambiciozne pčelinje zajednice tokom čitave godine”, nada se Hodžić.

Jasno je da čovjek i njegovo djelovanje ugrožava pčele, ali i sve ostale dijelove biodiverziteta, ali pitanje je može li pčela pčelu ugroziti?

“Naravno, itekako, ali opet je tu posrijedi aktivnost čovjeka. Postoji nešto što se u pčelarskom žargonu popularno zove grabež. Kada jedna pčelinja zajednica nema dovoljnu količinu hrane kod sebe iz XY razloga bilo da nije dovoljno donijela iz prirode ili da je čovjek uzeo višak te hrane, ukoliko druga pčelinja zajednica koja je gladna napadne, može doći do te grabeži. Svakako pčela pčelu može ugroziti ako postoji neki nametnik, štetočina onda se otvara prostor drugim pčelama da napadaju tu pčelu koja je manje aktivna, manje vitalnija, ranjivija”, objašnjava nam Hodžić.

Pčele su nadnacionalni insekti čiji je opstanak globalno, a ne lokalno pitanje, kao što kaže  kineski filozof Lao-Tse: „Kad leptir zamahne krilima zatrese se čitav svemir.“

“Ako pčele izumru u jednom dijelu svijeta, onda problem nema samo taj region, već cijeli svijet. Zato je bitno da sačuvamo pčele”, govori Hodžić.

Naš sagovornik smatra da je izjava Alberta Ajnštajna da će, ako nestane pčela, za četiri godine nestati i čovjek – distopijska.

“Neće nestati svijeta, naći ćemo načina da proizvedemo određene kulture, samo što će to biti neekonomično, skupo, neracionalno, zahtjevno, nezdravo. Ako nestane pčela, kukaca, imaćemo problem s biodiverzitetom, sa bioraznolikošću. Imaćemo jednu kulturu pšenice, jednu vrstu voća i povrća. Zamislite kako će se to odraziti na ljude koji su alergični na tu vrstu poljoprivredne kulture. Ako nestane pčela imaćemo problem svi, ne samo pojedinci”, upozorava Hodžić.

main image

Kada se pominju pčele, prva asocijacija nam je med, a njegova kvaliteta, osim pčelinje hrane, zavisi i od kvalitete voska koja je sve upitnija. Neodgovorni proizvođači dodaju nedopustive sastojke kako bi vosak dobio na težini i kako bi se povećala njihova zarada.

“Vosak su pluća košnice. Sve što pčela proizvodi lageruje u vosak. Ono što je najbitnije produžava svoju vrstu u vosku, polaže svoja jaja, razvija larve, odrasta velika pčela koja to čisti, donosi nektar. Na tržištu nažalost imate različitih oblika voska. Odnosno voska s različitim primjesama pa je jako važno voditi računa o kvalitetu voska u košnicama. Od toga zavisi i kvalitet meda i kvalitet pčelinje i  brojnost pčelinje zajednice”, objašnjava naš sagovornik, koji rukovodi projektom za dodjelu košnica i ostale opreme livanjskim pčelarima.

Kao vrsta, ugrozili smo opstanak pčela, ali možemo dati svoj doprinos da sačuvamo ove vrijedne radili neophodne za eko sistem. Prvo što možemo uraditi jeste da ne gazimo travu koju voli pčela i kojom se hrani.

“Nemojmo rezati drveće koje voli pčela, nemojmo koristiti automobile tamo gdje ne treba, prošetajmo, posadimo na svojim balkonima, baštama cvijet koji voli pčela, pa makar to bio jedan cvijet. Neka u toku godine sleti samo jedna pčela na njega vjerujte da smo postigli mnogo. Ta će pčela odnijeti polen s tog cvijeta svojoj zajednici, nahraniće par pčela, vi ste već postigli ogromno dobro djelo i za pčelinju zajednicu i za ljudsku zajednicu”, preporuka je ovog agro specijaliste.