Poseban američki izaslanik za ustavne reforme, snažnije državne institucije i otvaranje puta za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u do 2035. godine među ključnim su prijedlozima izvještaja New Lines Institute for Strategy and Policy, objavljenog 10. novembra.
Autorica dokumenta Amanda Thorpe zagovara aktivniju ulogu Washingtona na zapadnom Balkanu, uz ocjenu da je stabilnost Bosne i Hercegovine neposredni sigurnosni interes Sjedinjenih Američkih Država.
U izvještaju „A Practical Roadmap for Sustained U.S. Engagement in the Western Balkans“ posebno mjesto zauzima pitanje funkcionalnosti BiH. Thorpe smatra da je Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoju osnovnu svrhu zaustavljanjem rata, ali da politički sistem koji je iz njega proizašao zahtijeva promjene kako bi država mogla djelotvorno funkcionisati.
Riječ je o preporukama autorice i analitičkom dokumentu instituta, a ne o usvojenoj politici američke administracije. Ni predložena 2035. godina nije zvanični rok NATO-a za prijem Bosne i Hercegovine.
Poseban izaslanik za ustavne reforme
Jedan od najkonkretnijih prijedloga jeste imenovanje posebnog američkog izaslanika koji bi bio zadužen za ustavne reforme u BiH.
Prema zamisli autorice, izaslanik bi okupio radnu kontakt-grupu s domaćim političkim predstavnicima te evropskim i regionalnim partnerima. Takav format trebao bi omogućiti razgovore o dugoročnim promjenama ustavnog uređenja, uz kontinuiran angažman na njihovom provođenju.
Thorpe navodi da prijedlozi civilnog društva i stručnjaka već pružaju moguću osnovu za pregovore. Reformski proces, prema njenoj ocjeni, morao bi obuhvatiti provođenje preostalih presuda Evropskog suda za ljudska prava i preporuka Venecijanske komisije, uz očuvanje jedinstva i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
U središtu takvog pristupa jeste stav da mirovni sporazum treba biti polazište za daljnju izgradnju države. Autorica pritom politički sistem BiH izdvaja kao posebno izražen regionalni primjer strukture u kojoj institucionalne blokade otežavaju upravljanje.
Put prema NATO-u i promjene načina odlučivanja
Drugi važan dio izvještaja odnosi se na sigurnosnu budućnost Bosne i Hercegovine i američku podršku proširenju NATO-a na zapadni Balkan.
Thorpe ocjenjuje da BiH već ima značajan dio tehničkih i administrativnih pretpostavki za napredovanje prema članstvu. Kao glavnu prepreku izdvaja političke podjele i mehanizme odlučivanja koji omogućavaju blokiranje odluka iz oblasti odbrane i sigurnosti.
Zbog toga predlaže razmatranje institucionalnih i ustavnih promjena kojima bi takve odluke bile manje podložne političkom vetu. Među mogućnostima koje spominje jeste odlučivanje običnom većinom o određenim pitanjima u Predsjedništvu BiH ili Vijeću ministara.
Cilj koji postavlja jeste stvaranje uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO do 2035. godine. Taj prijedlog predstavlja njenu viziju budućeg angažmana Washingtona, a ne najavljenu odluku Saveza ili američkih vlasti.
Protiv etničkog razdvajanja i prekrajanja granica
Autorica se protivi teritorijalnom razdvajanju stanovništva prema etničkoj pripadnosti, upozoravajući da takva rješenja mogu otvoriti nove izvore nestabilnosti.
U tom kontekstu razmatra složeno institucionalno uređenje Bosne i Hercegovine, ali i prijedlog Zajednice srpskih općina na Kosovu. Prema njenoj ocjeni, dodatni nivoi vlasti zasnovani na etničkoj pripadnosti mogu otežati efikasno upravljanje, međunarodnu saradnju i donošenje odluka u interesu cijele države.
Thorpe zagovara saradnju preko legitimnih državnih institucija, posebno kada je riječ o međunarodnim sporazumima, trgovini i sigurnosnim pitanjima.
Njene preporuke tako otvaraju i širu raspravu o tome mogu li postojeći mehanizmi etničkog predstavljanja osigurati funkcionalnu državu ili je potrebno mijenjati način na koji se koriste politički veto i institucionalne nadležnosti.
Kritike lobiranja vlasti RS-a u Washingtonu
Među politički najosjetljivijim dijelovima dokumenta nalazi se analiza lobističkih aktivnosti vlasti entiteta RS u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pozivajući se na ranije dostupna istraživanja, Thorpe navodi da su tokom 2025. godine milioni dolara usmjeravani na lobiranje radi uklanjanja pojedinih političara iz RS-a s američkih lista sankcionisanih osoba.
Prema njenoj ocjeni, uspjeh tih aktivnosti ohrabrio je zagovornike daljnjeg slabljenja državnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Posebno kritikuje poruke koje pripisuje lobistima angažovanim iz Banje Luke, uključujući tvrdnje da muslimanski akteri na zapadnom Balkanu podstiču nasilje nad kršćanima. Takve navode odbacuje kao neistinite i opasne.
Kao protivargument ističe saradnju bosanskohercegovačkih institucija i Islamske zajednice s američkim i evropskim sigurnosnim službama u suzbijanju ekstremizma.
Ovaj dio izvještaja predstavlja političko-sigurnosnu analizu zasnovanu na ranije objavljenim izvorima. Dokument ne donosi novu finansijsku istragu lobiranja niti utvrđuje pojedinačnu odgovornost političara.
Balkanska sigurnosna inicijativa kao odgovor na vanjske utjecaje
Thorpe upozorava da bi smanjenje američkog prisustva otvorilo dodatni prostor za utjecaj Rusije i Kine.
Pozivajući se na američku obavještajnu procjenu iz 2026. godine, navodi da Moskva podržava separatističke težnje u Republici Srpskoj i nastoji usporiti približavanje regiona NATO-u i Evropskoj uniji.
Kao odgovor predlaže pokretanje Balkanske sigurnosne inicijative, po uzoru na američke programe saradnje s baltičkim državama.
Takva inicijativa obuhvatila bi vojnu saradnju, razvoj odbrambene industrije, kibernetičku sigurnost i jačanje otpornosti na hibridne prijetnje. U tom okviru autorica prepoznaje i potencijal bosanskohercegovačke namjenske industrije kao važnog dijela regionalne saradnje.
Investicije uz vladavinu prava
Predloženi američki angažman obuhvata i ekonomiju. Thorpe smatra da diplomatsku i sigurnosnu saradnju moraju pratiti ulaganja, razvoj privrede i jačanje institucija koje osiguravaju transparentno poslovanje.
Zagovara otvaranje regionalnog ureda američke razvojne finansijske institucije DFC za zapadni Balkan, koji bi olakšao pronalaženje i finansiranje projekata.
Kao primjer postojećeg angažmana navodi garanciju kreditnog portfolija od 5,18 miliona dolara za banku u BiH, namijenjenu proširenju kreditiranja malih i srednjih preduzeća.
Istovremeno upozorava da dugoročna ulaganja zahtijevaju predvidiva pravila i institucije koje mogu spriječiti političko pogodovanje. Vladavinu prava zato predstavlja i kao važan uslov ekonomskog razvoja i snažnijeg američkog prisustva.
Preporuke čija podrška tek treba biti poznata
Izvještaj povezuje ustavne reforme, zaštitu teritorijalnog integriteta, približavanje NATO-u i ekonomski razvoj u prijedlog dugoročnog američkog angažmana u Bosni i Hercegovini.
Njegova centralna poruka jeste da Washington treba podržati izgradnju institucija sposobnih da samostalno osiguraju stabilnost, štite prava građana i ispunjavaju međunarodne obaveze.
Ostaje otvoreno koliko bi takav pristup mogao dobiti podršku američke administracije, evropskih partnera i domaćih političkih aktera, naročito kada je riječ o ustavnim promjenama i smanjivanju mogućnosti institucionalnih blokada.
Thorpe, koja je dvije decenije radila na pitanjima nacionalne sigurnosti i vanjske politike u američkom Kongresu, a danas je saradnica Centra za Evropu pri Atlantic Councilu, zagovara nastavak izgradnje funkcionalne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine kroz trajniji angažman Sjedinjenih Američkih Država.
