Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupan promet u maloprodaji u septembru je u tekućim cijenama bio 18,8 posto veći nego u septembru prošle godine. Realni rast, odnosno rast nakon što se izbaci poskupljenje robe, iznosi 17,9 posto. Korpe su, dakle, punije ne samo zato što je roba skuplja, nego zato što se kupuje više.
Najviše se kupuje roba koja nije hrana. Promet neprehrambenih proizvoda realno je veći za 22,1 posto, a hrane, pića i duhana za 9,7 posto. U odnosu na august ukupni promet je realno porastao 3,4 posto.
U Evropi kupovina gotovo stoji
U Evropskoj uniji promet u trgovini na malo u augustu, posljednjem mjesecu za koji Eurostat ima podatke, bio je 1,2 posto veći nego godinu ranije, a u eurozoni 0,8 posto. Najveći rast imala je Švedska, 7,7 posto, a u Njemačkoj, Italiji i Španiji promet je bio manji nego prije godinu.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine podatke obrađuje po istoj evropskoj uredbi kao Eurostat, pa su brojke uporedive. U Srbiji je promet u septembru u stalnim cijenama bio 8,8 posto veći nego godinu ranije, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije.
Plate ne prate korpu
Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u augustu iznosila je 1.701 KM i bila je 7,7 posto viša nego godinu ranije. U Federaciji Bosne i Hercegovine plata je realno, nakon što se uračuna inflacija, porasla 2,5 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Kako onda građani pune korpe? Ekonomista i federalni parlamentarac Admir Čavalić izjavio je za Klix.ba da je nastao disbalans između plata i potrošnje i navodi nekoliko izvora novca.
“Istina jeste da imamo skroman rast prosječne plate u Bosni i Hercegovini. Međutim, s druge strane, imali smo ove godine značajniji rast penzija, konkretno u FBiH. Razumijevajući potrošnju samih penzionera, vrlo vjerovatno da su većinu tog rasta iskoristili za tekuću potrošnju, ne za štednju. Penzije se uglavnom automatski odmah prebace u sam promet”, kazao je Čavalić.
Dijaspora i krediti
Drugi izvor su, podsjetio je, “uobičajeni krivci”: dijaspora, kroz doznake, ali i kroz potrošnju dok boravi u Bosni i Hercegovini. Kao četvrti faktor naveo je potrošačke kredite.
“Ove godine imali smo i rast potrošačkih kredita, tako da i to može djelimično objasniti, pogotovo onu potrošnju koja je nešto značajnija, luksuznija, od bijele tehnike do kompjutera”, kaže Čavalić.
Građani se sve više zadužuju i kod mikrokreditnih organizacija. Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, građani RS-a kod ovih organizacija imaju gotovo 823 miliona KM kredita, a zaduženost je za pola godine porasla osam posto. Prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 42,71 posto, a kod kratkoročnih kredita 125,81 posto.
U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da penzioneri mikrokredite često uzimaju za ogrjev, komunalije i lijekove.
Čavalić je dodao da je potrošnja ove godine realno rasla i u eurozoni, pa Bosna i Hercegovina ne odudara od trenda, ali je kod nas rast znatno veći.
Na pitanje koliko Bosna i Hercegovina zavisi od doznaka iz dijaspore, Čavalić je odgovorio da spadamo među deset zemalja u svijetu koje najviše zavise od dijaspore.
“Da li bismo ekonomski postojali? Mislim da da, ali bi ekonomski život vjerovatno bio daleko drugačiji nego što je sada. Od tržišta nekretnina, do tržišta robe široke potrošnje, čak i tržišta rada, dosta toga bi se drugačije posmatralo da nemamo značajnu podršku dijaspore”, kaže Čavalić.
Najveći teret, smatra, pao bi na socijalni sistem.
“Postajemo relativno starija populacija i vrlo je teško objasniti kako se održava ta starost bez podrške dijaspore. Prije bih rekao da bi primarno došlo do kolapsa socijalnog sistema i socijalne zaštite, koja je neadekvatna i ne ispunjava sve potrebe onih kojima treba. Neću reći da bi došlo do smrti domaće ekonomije, nego do njene rekonfiguracije. Tržište nekretnina bi, recimo, vjerovatno doživjelo značajan pad cijena”, ocijenio je Čavalić.
Dio računa je skuplje gorivo
Osim potražnje, Čavalić je podsjetio i na promjene na strani ponude: inflaciju i energetsku krizu.
“Kada se posmatra gdje je došlo do značajnog rasta potrošnje, navodi se nafta i naftni derivati. Vjerovatno cjenovno, ne toliko količinski. Svaki fening za koji je poskupio dizel ili benzin ujedno je utjecao i na rast prometa”, kaže Čavalić.
Republički zavod za statistiku Republike Srpske objavio je da je promet motornim gorivima u RS-u u septembru u tekućim cijenama porastao 39,6 posto, a realno 7,7 posto.
Korpe se pune u lancima, kiosci propadaju
Čavalić je naglasio da mu je posebno zanimljivo gdje se te korpe pune. Prema njegovim riječima, pada promet u malim specijalizovanim prodavnicama, a raste u velikim trgovačkim lancima.
“Padaju male piljare, kiosci i slično, a značajan dio te potrošnje prebacio se u supermarkete i hipermarkete, velike trgovačke lance. To je možda još interesantnija priča, kako se mijenjaju potrošačke navike. Iskreno, i odokativno se to vidi u gradovima, posebno u manjim, ta propast kioska i malih trgovina”, kaže Čavalić.
“Iluzija prosperiteta”
Na pitanje mogu li korpe ovako nastaviti da se pune i naredne godine, Čavalić je upozorio da potrošnja bez rasta produktivnosti dugoročno ne znači ništa.
“Da bismo imali zaista zdrav, organski rast, moramo imati rast produktivnosti. Vidimo da parametri ne pokazuju neki značajan rast produktivnosti u Bosni i Hercegovini. Ako s jedne strane imate naglašen rast potrošnje bez rasta produktivnosti, jasno je da ste potrošačko društvo i jasno je da živite na kredit ili na dotacije dijaspore. To dugoročno nije održivo”, kaže Čavalić.
“Prenapuhana potrošnja, finansirana kreditima ili podrškom dijaspore, bez rasta produktivnosti, samo stvara iluziju prosperiteta. Na kraju nas sve to poravna rast BDP-a, koji pokazuje da realna ekonomija značajno ne raste”, kaže Čavalić.
Umjesto “apokaliptičnih scenarija”, on očekuje nizak, puzajući rast od dva do tri posto, među najnižima u regionu. Svjetska banka je u oktobru prognozu rasta Bosne i Hercegovine za ovu godinu snizila na 2,4 posto.
Ključni pokazatelj kojem društvo treba težiti, zaključio je Čavalić, nije rast potrošnje, nego produktivnost, odnosno stvaranje nove vrijednosti unutar ekonomije.
Klix
