Ekstremno vrela ljeta i duži period bez padavina uticali su i na rijeke, a jedan od takvih primjera, od prije samo nekoliko dana, je iz Sanskog Mosta, kada je vodostaj Sane iznosio tek 69 centimetara, što nije zabilježeno u posljednjih nekoliko decenija.
Ovo je tek početak
A ovo je tek početak, upozoravaju stručnjaci, jer ćemo ekstremno vrela ljeta uz duge sušne periode imati svake godine.
Prema podacima Agencije za vodno područje rijeke Save, Sana je posljednjih dana nastavila bilježiti pad vodostaja, pa je za samo dva dana nivo rijeke smanjen za dodatna dva centimetra.
Ništa bolje stanje nije ni na slivovima rijeke Bosne, pa je tako u petak u Žepču iznosila svega 35 centimetara. Takođe, i slivovi rijeke Vrbas su, kako se navodi u podacima Agencije, već danima u Gornjem Vakufu na izrazito niskom nivou.
Šta je uzrok?
Nataša Mazalica, sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, objašnjava da su uzrok tome klimatske promjene koje se ogledaju u neravnomjerno raspoređenim padavinama.
“Dakle, imamo jako topla ljeta i duge sušne periode, a potom u jesen i proljeće imamo nenormalno obilne kiše koje se sruče u veoma kratkom vremenu na određenom području”, priča Mazalica za “Nezavisne novine”.
Kako kaže, povrh svega toga, usljed globalnog zagrijavanja i viših godišnjih temperatura, snijega je sve manje ili izostaje, a pogotovo na nižim nadmorskim visinama.
“Zatim, kada dođe proljeće za prihranu vodotoka i podzemnih voda, imamo samo kišu koja je nedovoljna da napuni rezerve podzemnih voda i tako održi balans, odnosno obezbijedi da nam rijeke ne presušuju. Kiša, i kada dođe u jesen, toliko je obilna i kratkotrajna, a zemlja tvrda, da je sve slabija mogućnost prodiranja u podzemne tokove, koji su najvažniji u pogledu izvora vode”, pojašnjava ona.
Prema njenim riječima, uticaj ovako niskih vodostaja je velik, takve vode lakše se zagrijavaju, pa su pogodne za razvoj algi, što zatim smanjuje koncentraciju kiseonika te najviše utiče na riblje vrste.
Svjedoci smo sve češćih pomora riba
“Svjedoci smo sve češćih pomora riba, pogotovo u manjim rijekama. S obzirom na to da će se ovaj trend nastaviti, imamo obavezu kao društvo da čuvamo svaku kap vode i dobro razmislimo koje projekte dopuštamo”, naglašava Mazalica.
Ističe i da trenutno doživljavamo invaziju potencijalnih rudarskih projekata, od Jezera i Kupresa do Ozrena i Majevice.
“Rudnici su, s aspekta zaštite voda, izuzetno loš izbor, što vidimo i na slučajevima u okruženju (rudnici uglja poput Bukove Kose i rudnici mineralnih sirovina poput Vareša)”, navodi.
Pored toga, kako kaže, nagovještaji o data centrima kod nas, za koje se zna da koriste enormne količine vode, ne umanjuju postojeću brigu.
“Nažalost, sve ovo je dokaz da vlasti nisu u stanju analizirati situaciju u realnom vremenu niti dugoročno planirati”, zaključuje Mazalica.
Nezavisne
