Povodom 10. septembra, Svjetskog dana prevencije samoubistva, na Malom gradskom trgu u Prijedoru organizovan je razgovor sa građanima i podjela promotivnog materijala o prevenciji suicida. Ovogodišnje aktivnosti održane su pod porukom „Samoubistvo: Slušaj. Razgovaraj!“, s ciljem podizanja svijesti o značaju razgovora, pravovremenog prepoznavanja problema i pružanja podrške osobama koje prolaze kroz teške životne trenutke.
O važnosti porodice, škole i vaspitanja govorio je profesor u penziji Ratko Joveš, koji je tokom četiri decenije rada u srednjoj školi imao priliku da prati promjene u odrastanju i ponašanju mladih.
„Najvažnije je vaspitanje, ali ono mora biti koordinisano između kuće i škole. Taj kontakt smo izgubili. Roditelji često nemaju dovoljno vremena da se posvete djeci, dok su škole sve više postale obrazovne, a sve manje vaspitne ustanove“, rekao je Joveš.
On je posebno ukazao na problem otuđenosti, prekomjerne upotrebe mobilnih telefona i sve manjka neposredne komunikacije među ljudima.
„Djeca i odrasli više nikoga ne trebaju osim telefona. Sjedimo jedni pored drugih, ali ne pričamo. To je totalno otuđenje jednih od drugih“, istakao je Joveš.
Kao jedan od ozbiljnih društvenih problema izdvojio je i klađenje, upozoravajući na posljedice koje gubitak novca, zaduživanje i osjećaj bezizlaznosti mogu imati na pojedinca. Prema njegovim riječima, porodica i obrazovne ustanove imaju važnu ulogu u stvaranju sistema vrijednosti koji mladima može pomoći da se lakše suočavaju sa životnim problemima.
U okviru obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubistva razgovarano je i sa zaposlenima u medijskom sektoru o promjeni narativa prilikom izvještavanja o samoubistvima. O odgovornosti medija i potrebi izbjegavanja senzacionalizma govorio je prim. dr Goran Račetović, načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja.
Račetović je podsjetio da su prije desetak godina izrađene smjernice koje su imale za cilj da doprinesu odgovornijem i profesionalnijem izvještavanju o mentalnom zdravlju i samoubistvima.
„Pokušali smo da promijenimo način razmišljanja i pisanja, da se borimo za adekvatnu informisanost i za što manje senzacionalističkog pristupa ovako osjetljivoj temi. Moramo razmišljati i o onima koji su ostali bez članova svoje porodice i ponuditi smjernice za medijsko izvještavanje koje bi trebalo da bude u skladu sa etičkim i medicinskim pravilima“, rekao je Račetović.
Naglasio je da samoubistvo predstavlja jedan od najtežih gubitaka koji ne pogađa samo porodicu, nego ostavlja posljedice i na širu zajednicu.
„Samoubistvo se smatra i svojevrsnim neuspjehom zajednice koja nije na vrijeme prepoznala problem i ponudila mogućnost za pomoć nekome ko razmišlja o oduzimanju vlastitog života“, kazao je Račetović.
Svjetski dan prevencije samoubistva obilježen je u organizaciji Doma zdravlja Prijedor i Grada Prijedora, uz poruku da traženje pomoći za sebe ili druge predstavlja snagu, a ne znak slabosti.
Načelnica Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu politiku Grada Prijedora Olivera Brdar Mirković istakla je da je suicid teška tema o kojoj se još uvijek nedovoljno otvoreno govori, ali da upravo razgovor može biti jedan od ključnih koraka u pružanju pomoći.
„O tome treba da razgovaramo kako bismo osobama koje imaju poteškoće ili ovakve misli pokušali pomoći. Nekada jedan razgovor ili obraćanje pažnje na ponašanje koje izlazi iz uobičajenih okvira nekome može spasiti život. To je namjera Grada Prijedora i Doma zdravlja Prijedor u okviru ove kampanje“, rekla je Brdar Mirković.
U okviru kampanje bila su planirana i predavanja za učenike i nastavnike, ali su zbog prekida nastave u školama odgođena za naredni period. Brdar Mirković naglasila je da je rad sa mladima, posebno učenicima srednjih škola, izuzetno značajan.
„Smatramo da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje i da o tome treba da razgovaramo tokom čitave godine“, poručila je Brdar Mirković.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu registruje oko 720.000 samoubistava. U Bosni i Hercegovini stopa suicida iznosi 8,3 na 100.000 stanovnika, što odgovara približno 300 slučajeva godišnje. Bosna i Hercegovina se prema navedenim podacima nalazi na 90. mjestu među 182 države svijeta.
Poruka upućena građanima je jasna a to je da se o problemima treba razgovarati. Pomoć treba potražiti i pružiti, jer niko ne treba da se sa teškim životnim situacijama suočava sam.
Tv Prijedor
