Prema najnovijim klimatskim projekcijama Ujedinjenih nacija, u predstojećem petogodišnjem periodu vrlo je vjerovatno da će planeta učestalo prelaziti kritični međunarodni prag sigurnosti i postavljati nove rekorde za najtopliju godinu.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) najavljuje i ekstremno zagrijavanje Arktika, gdje se očekuje skok temperature za skoro 1,66 stepeni Celzijusa do 2030. godine.
Istovremeno, Amazoniji, ključnoj karici u prirodnoj odbrani planete od klimatskih promjena prijeti opasna suša uz rizik od razornih šumskih požara.
Naučnici upozoravaju da toplija planeta, kao direktna posljedica sagorijevanja uglja, nafte i gasa, donosi daleko ekstremnije vremenske nepogode poput poplava, suša i toplotnih valova.
Statistika i značenje
Projekcije koje su izradili klimatska agencija UN i Meteorološki ured Velike Britanije pokazuju da postoji 75 posto šanse da će prosječna globalna temperatura u periodu između 2026. i 2030. godine premašiti 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.
Pomenuti prag definisan je Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine kao dugoročna granica zagrijavanja u prosjeku tokom dvije decenije.
Raniji naučni izvještaj UN detaljno je pojasnio da prelazak ove granice dramatično uvećava rizik od smrtnosti, opasnosti i izumiranja vrsta.
Iako se radi o razlikama od tek nekoliko desetih dijelova stepena, pojedini ekosistemi, poput glečera i koralnih grebena, ne mogu izdržati takav pritisak.
Prema podacima WMO, vjerovatnoća da će bar jedna od narednih pet godina preći granicu od 1,5 stepeni iznosi čak 91 posto, dok je šansa da se nadmaši dosadašnji toplotni rekord iz 2024. godine procijenjena na 86 posto.
WMO predviđa da će svaka pojedinačna godina do 2030. biti toplija za 1,3 do 1,9 stepeni Celzijusa u poređenju sa krajem 19. vijeka.
– Važno je napomenuti da (1,5) nije neka vrsta ivice litice sa koje ćemo pasti – rekla je koautorica izvještaja Melisa Sibruk (Melissa Seabrook), klimatska naučnica u Meteorološkom uredu Velike Britanije.
– Svakih 0,1 stepeni ima sve teže i teže posljedice.
Neposredan primjer
Ona je kao neposredan primjer navela nezapamćene majske vrućine koje su te sedmice pogodile Evropu.
Klimatska naučnica s londonskog Imperial Collegea Friderik Oto (Friederike Otto), koja nije učestvovala u kreiranju izvještaja, dodatno je pojasnila efekte ovog trenda putem e-maila.
– Znači čitav niz ekstremnih vremenskih pojava, vjerovatno mnogo njih tako toplih/vlažnih/suhih da to premašuje sve što smo iskusili u prošlosti i samim tim presudno, sve ono što su naše urbanističko planiranje, poljoprivreda itd. predvidjeli – navela je Oto.
– To će značiti da će mnogi ljudi izgubiti živote, očekuju nas brojni cjenovni šokovi kada je u pitanju hrana, kao i intenzivniji šumski požari.
Ubrzanje promjena
Gotovo sve kratkoročne prognoze ukazuju na skoro formiranje snažnog El Niña, prirodnog fenomena zagrijavanja centralnog Pacifika koji mijenja vremenske obrasce na globalnom nivou i podiže temperature.
Izvještaj procjenjuje da bi ovaj fenomen mogao potrajati sve do 2028. godine, zbog čega Sibruk smatra da će 2027. godina najvjerovatnije nadmašiti toplotni rekord postavljen 2024. godine.
Ukoliko prosjek temperature u narednih pet godina zaista bude iznad 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, to bi značilo da se Zemlja zagrijava brzinom od četvrtine stepena po deceniji, što nadmašuje ranije stope koje su iznosile oko dvije desetine stepena po deceniji.
Među klimatskim stručnjacima vodi se debata o tome da li se globalno zagrijavanje ubrzava, što Sibruk opisuje kao “očigledno prilično zastrašujuće”.
Realizacija ovih projekcija pružila bi dodatne argumente onima koji tvrde da je stopa promjena ubrzana.
Regionalne prognoze
Ove projekcije, izvedene iz prosjeka oko 200 računarskih simulacija kroz 13 različitih klimatskih modela, potvrđuju da se Arktik zagrijava 3,5 puta brže od ostatka planete.
Razlog leži u smanjenju površina pod snijegom i ledom koje bi inače reflektovale sunčevo zračenje nazad u svemir, čime se stvara opasan zatvoreni krug.
– Kako temperatura raste, topi se sve više morskog leda, a to samo pogoršava situaciju – rekla je Sibruk.
Zimske temperature na Arktiku od 2020. do 2025. godine već su bile u prosjeku za 1,2 stepena Celzijusa više u odnosu na period 1991–2020.
WMO sada prognozira da će narednih pet zima biti toplije za čak 2,8 stepeni Celzijusa od tog nedavnog prosjeka, a očekuje se i kontinuirano ljetno smanjivanje arktičkog morskog leda.
Kada je riječ o Amazoniji, prognoziraju se još topliji i neuobičajeno sušniji uslovi, što bi moglo donijeti katastrofalne posljedice za lokalno stanovništvo i planetu.
Stanovništvo zavisi od Amazona zbog vode, a suša i visoke temperature povećavaju rizik od požara. To prijeti da pretvori Amazoniju, koja trenutno apsorbuje ugljen-dioksid iz atmosfere u izvor koji će ovaj problem dodatno pogoršati.
Nasuprot tome, afrička regija Sahel, koja je tradicionalno bila izrazito sušna, vjerovatno će bilježiti veće količine padavina od uobičajenih, što otvara rizik od poplava.
Nedovoljni globalni napori
Zvaničnici Ujedinjenih nacija naglašavaju da dosadašnje mjere za suzbijanje klimatskih promjena nisu dale adekvatne rezultate. Šef UN za klimu, Sajmon Stil (Simon Stiell), povodom izvještaja WMO je rekao da je jasno da globalno zagrijavanje i dalje nadmašuje globalne napore da se ono obuzda.
– Uprkos napretku posljednjih godina, jasno je da globalno zagrijavanje i dalje nadmašuje globalne napore da se ono obuzda, a nesnosne temperature u Evropi, Indiji i drugdje iznova pokazuju brutalne ljudske i ekonomske posljedice toga što čovječanstvo i dalje sagorijeva kolosalne količine uglja, nafte i gasa – rekao je Stil.
– Bilo da su u pitanju ekstremne vrućine, mega-oluje, poplave, masovni šumski požari ili suše koje pogađaju opskrbu hranom i cijene rekao je on i dodao da “svaka nacija već plaća ogromnu cijenu zbog ove globalne klimatske krize”.
