Island razmatra mogućnost raspisivanja referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji već u augustu, tvrde dvije osobe upoznate s pripremama za pristupanje, a objavljio je Politico.
Sve se događa u trenutku kada se zamah proširenja Unije ponovo osjeća u Briselu, piše ugledni medij.
Evropska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, trenutno najnaprednija kandidatkinja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.
Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je referendum o obnovi pregovora najkasnije do 2027, nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula proces.
No rok se sada ubrzava, u ozračju geopolitičkih potresa, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.
Islandski parlament trebao bi u idućim sedmicama objaviti datum referenduma, navode izvori koji su željeli ostati anonimni. Odluka dolazi nakon niza uzajamnih posjeta – evropskih političara Islandu i islandskih dužnosnika Briselu.
Ako Islanđani glasaju “za”, mogli bi postati članica Unije prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, tvrdi jedan od sagovornika.
– Razgovor o proširenju se mijenja – izjavila je evropska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir.
– Sve se više radi o sigurnosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu podijeljenom na suprotstavljene sfere utjecaja. To se tiče svih Evropljana.
Osjećaj hitnosti
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca u Briselu ugostila islandsku premijerku Kristrún Frostadóttir i poručila da njihovo partnerstvo “nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.
Von der Leyen, koja je Island posjetila prošlog jula, ponovo bi trebala doći u arktičku regiju u martu.
Rasprava o produbljivanju odnosa s Islandom započela je i prije nego što se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću.
Brisel je, prema riječima jednog evropskog dužnosnika, već tada počeo obraćati više pažnje na strateški važnu zemlju u sjevernom Atlantiku.
No prijetnje iz SAD-a dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Među njima i “šala” Billyja Longa, Trumpova kandidata za ambasadora u Reykjavíku, da bi Island mogao postati 52. američka savezna država, a on sam njen guverner.
– Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u jednom Trumpovu govoru- dok je govorio o Grenlandu u Davosu – itekako usmjerila pažnju – rekao je drugi evropski dužnosnik, dodajući kako to “za malu državu mora biti uznemirujuće”.
Island je za članstvo u EU podnio zahtjev 2009, u jeku finansijske krize u kojoj su propale sve tri njegove velike komercijalne banke.
No već 2013. vlada je zamrznula pregovore, dok se ekonomija oporavljalo, a pojedini ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone.
U martu 2015. Island je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom.
U međuvremenu se geopolitička slika bitno promijenila.
Island zauzima strateški položaj na sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema vlastitu vojsku i za sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u te bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.
Upravo ta sigurnosna dimenzija, uz ekonomske koristi članstva, čini se da mijenja raspoloženje javnosti. Istraživanja pokazuju rast podrške ulasku u EU.
Ipak, put do članstva nije jednostavan.
– Pristupanje bi moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke – upozorio je Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda.
Najveći kamen spoticanja tradicionalno su ribarska prava – ključna grana islandske ekonomije i tema koja je i ranije izazivala napetosti.
– Na kraju se sve svodi na ribu -to je uvijek bilo pitanje – kaže jedan od evropskih dužnosnika.
No danas postoji jedna bitna razlika u odnosu na prethodne pregovore – Brexit.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Island desetljećima su imali napet odnos oko ribolova, uključujući i tzv. “Bakalarne ratove” od 1950-ih do 1970-ih.
Tokom pristupnih pregovora pojavile su se nove tenzije oko količine skuše koju su lovili islandski ribari – spor prozvan “Rat za skušu” – pri čemu je EU čak zaprijetila trgovinskim sankcijama.
No sada, kada Velika Britanija više nije članica Unije, pitanje ribarskih prava moglo bi biti manje zapreka.
Ako Islanđani odluče obnoviti pregovore, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio schengenskog područja slobodnog kretanja, što znači da je već preuzeo velik dio evropske pravne stečevine.
Prije zamrzavanja pregovora 2013. Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija kandidatkinja, tu je brojku premašila tek posljednjih mjeseci.
-Na papiru, to ne bi bilo naročito teško – moglo bi potrajati čak samo godinu dana da se zatvore sva poglavlja- kaže jedan evropski dužnosnik.
No drugi izvor upozorava da bi takav rok bio preambiciozan s obzirom na složenost pojedinih pitanja.
Za konačno članstvo Island bi morao održati i drugi referendum, nakon završetka pregovora.
Za Island bi koristi članstva bile ponajprije sigurnosne, a manje ekonomske prirode. Zemlja ima peti najveći BDP po stanovniku na svijetu, što znači da joj ekonomski poticaj za ulazak u EU nije presudan kao državama koje snažno teže članstvu, zaključuje se.
