
Gotovo čitav vijek ime „Mira Cikota – Mira“ veže se uz Prijedor, industriju, radničku tradiciju i jedinstveni miris svježe pečenog keksa. Od male porodične manufakture osnovane 1928. godine, „Mira“ je izrasla u najvećeg konditorskog proizvođača u Bosni i Hercegovini, a njeni proizvodi postali su dio svakodnevnice generacija na prostoru bivše Jugoslavije.
Danas, kao član Kraš-grupe, kompanija nastavlja svoj razvoj, zadržavajući prepoznatljiv kvalitet i snažan emotivni značaj za cijeli kraj.
Porodica Četić i prva manufaktura
Istorija „Mire“ počinje 1928. godine kada porodica Četić u Prijedoru pokreće malu proizvodnju keksa i medenjaka. Bila je to pionirska inicijativa – u to vrijeme konditorska industrija u Bosni i Hercegovini gotovo da nije postojala.
Uspjeh manufakture temeljio se na tri elementa:
- kvalitetnim domaćim recepturama,
- ručnoj proizvodnji,
- inovativnoj celofanskoj ambalaži koju je uveo Vid Četić — jednoj od prvih takvih u regiji.
Ova radionica ubrzo je postala prepoznatljivo ime u gradu.
Nakon Drugog svjetskog rata, kompanija prelazi u državno vlasništvo i 1948. godine dobija naziv „Mira Cikota“, po nazivu narodne heroine.
Tokom ovih godina počinje prelazak sa manufakturne na industrijsku proizvodnju, ali su kapaciteti i dalje bili skromni.
Velika ekspanzija i modernizacija
Početkom 60-ih godina počinje intenzivan razvoj:
– izgrađuju se novi objekti za proizvodnju keksa, vafla, čajnih peciva,
– nabavlja se savremena oprema,
– otvaraju se nova skladišta i pogonski prostori,
– uvode se prve moderne linije za proizvodnju.
Između 1961. i 1965. izgrađeni su pogoni koji će narednih decenija biti temelj industrijskog razvoja prijedorskog kraja.
Tako je rekonstruisan građevinski objekat pogona tjestenine, namijenjen proizvodnji vafel-proizvoda. U istom razdoblju nabavljena je i savremena oprema za proizvodnju.
Izgrađen je novi objekat za proizvodnju keksa, za skladište sirovina i materijala te za plinsku stanicu, a proširen je i uređen prostor i za stručne službe. U 1964. godini nabavljena je savremena oprema za proizvodnju keksa, a novi pogon je u cjelini završen u 1965. i 1966. godini montažom dviju proizvodnih linija – keksa i čajnih peciva.
Godine 1967. „Mira Cikota“ ulazi u sastav Radne organizacije „Josip Kraš“ iz Zagreba, kao jedna od samostalnih organizacija udruženog rada u okviru velikog jugoslovenskog prehrambenog sistema.
1977. na tržište je izbačen “Frondi” koji je od tada osvojio simpatije mnogih generacija. Vafel proizvodi u kojima se isprepliće prhkoća vafel lista i bogati okus kreme proizvodi su koji će u svakom trenutku ponuditi puni osjećaj zadovoljstva.
Godine 1991, Radnički savjet preduzeća „Josip Kraš“ Zagreb donio je odluku o formiranju novog pravnog subjekta pod nazivom „Kraš – Mira Cikota“ d.o.o., namijenjenog proizvodnji keksa i srodnih konditorskih proizvoda. Već naredne godine, 1992, preduzeće počinje da posluje potpuno samostalno pod imenom MIRA. U avgustu 2001. godine kompanija ulazi u novi organizacioni oblik i zvanično prerasta u akcionarsko društvo.
Proizvodnja keksa
U 2009. godini „Mira“ Prijedor proizvela je ukupno 5.862 tone konditorskih proizvoda, od čega 2.002 tone keksa (34,15%) i 3.860 tona vafla (65,85%).
Već 2010. godine zabilježen je ukupni obim proizvodnje od 5.173 tone, što predstavlja rast od 689 tona, odnosno 11,75% u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja keksa porasla je na 2.056 tona, dok je proizvodnja vafla iznosila 3.116 tona, što je pad od 19,27% u odnosu na 2009.
U 2013. godini ostvarena je ukupna proizvodnja od 5.081 tone, što je gotovo na istom nivou kao i 2012. godine (manje za 4 tone ili 0,08%). Te godine zabilježen je značajan rast proizvodnje keksa, koja je dostigla 2.542 tone, što je 15,38% više nego 2012. U isto vrijeme, proizvodnja vafla iznosila je 2.539 tona, bilježeći pad od 15,59% u odnosu na prethodnu godinu, kada je proizvedeno 2.935 tona.
2003. godine Mira postaje privatno preduzeće
Kraš d.d. Zagreb preuzima većinski paket dionica kompanije „Mira“ Prijedor, ostvarivši vlasničko učešće od 75,67% kapitala. Ovim preuzimanjem otvorene su znatno povoljnije mogućnosti za dalji razvoj i modernizaciju preduzeća, kao i jačanje njegove pozicije na regionalnom tržištu.
A.I., Prijedor24.com







