Stanovništvo Bosne i Hercegovine, gotovo svakodnevno, suočava se sa rastom troškova života i sve višim šansama da od svojih primanja ne žive, već preživljavaju.
Dok plate i penzije stagniraju ili se povećavaju minimalno, što nije dovoljno za pokrivanje i osnovnih ljudskih potreba, potrošačka korpa u avgustu ove godine premašila je 3.200 KM.
Dok cijene rastu, osim plata i penzija, stanovništvo čeka promjene koje ne mogu doći u latentnosti sa kojom kao društvo ‘životarimo’, čekajući da negdje i neko reaguje u naše ime.
Redakcija portala Radiosarajevo.ba iskoristila je podatke Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine kako bi uporedila cijene životnih namirnica u sektoru prehrane i higijenskih proizvoda u periodu od februara 2020. godine do septembra 2025. godine. Cijene su izražene u prosjeku, dok je postotak računat komparacijom cijena.
Namirnice rasle i više od 100 posto
Za istraživanje, koristili smo podatke iz februara 2020. godine i podatke iz septembra 2025. godine, kako bi komparirali pet godina rasta.
Najveće “iznenađenje” su higijenski ulošci čija je cijena porasla za 162.5 posto, te mljevena kafa po kilogramu čiji rast cijene iznosi čak 120 procenata od februara 2020. godine.
U februaru 2020. godine, za kilogram riže bilo je potrebno izdvojiti 3.1 KM, dok u septembru 2025. godine, za kilogram riže trebalo je da izdvojimo prosječnu cijenu od 4.6 KM što je rast od 48.4 posto.
Kilogram hljeba u februaru 2020. godine iznosio je prosječno 2.3 KM, dok je u septembru zabilježen rast od 65 posto. U septembru za kilogram hljeba, potrebno je bilo izdvojiti 3.8 KM.
Pšenično brašno (2020) koštalo je 1 KM, dok je za istu gramažu brašno iznosilo 1.5 KM po kilogramu što je rast za 50 posto.
Mesni proizvodi su takođe poskupili.
Svježa pastrmka (2020) po prosječnoj cijeni iznosila je 9.8 KM, dok je u septembru cijena iznosila 13.3 KM po kilogramu. Svježa piletina (2020) po kilogramu koštala 4.6 KM, dok smo za istu u septembru ove godine morali izdvojiti 6.6 KM po kilogramu, što je rast od oko 43 posto. Junetina po kilogramu iznosila je 13.2 KM prema prosječnoj cijeni iz februara 2020. godine, dok je u septembru zabilježen rast od 91 posto, sa cijenom od 25.3 KM po kilogramu.
Jaja na komad (2020) koštala su 0.3 KM, dok je u septembru 2025. godine jaje na komad koštalo 0.4 KM po prosječnoj cijeni.
Za kilogram putera u februaru 2020. godine, potrebno je bilo izdvojiti 22 KM, dok je u septembru 2025. godine ta cijena porasla za oko 50 posto, te je bilo potrebno izdvojiti 33.5 KM po kilogramu, prema prosječnoj cijeni.
Omiljeno voće, banane i jabuke, koštale su skoro u pola jeftinije, pa je za jabuke u februaru 2020. godine trebalo izdvojiti 1.5 KM. Danas, cijene jabuka se kreću oko 3 KM što je skoro stoprocentni rast. Banane su 2020. godine koštale 2.4 KM, dok je u septembru zabilježena cijena od oko 3.0 KM.
Kafa kao luksuz
Najveće iznenađenje jeste kafa, čija cijena raste i na svjetskom tržištu. U 2020. godini, kilogram mljevene kafe koštao je čak 13.4 KM, dok u septembru 2025. godine postiže svoju najveću cijenu do sada, sa rastom od 120 posto i iznosila je 29.5 KM.
Kilogram sitnog šećera 2020. godine iznosio je 1.2 KM po prosječnoj cijeni, dok za istu gramažu danas moramo izdvojiti 1.7 KM.
Mlijeko u tetrapaku doživjelo je rast cijena od skoro 50 posto, te danas za njega moramo izdvojiti 2.2 KM po litri. U februaru 2020. godine, koštalo je oko 1.4 KM.
Higijenski proizvodi sve skuplji
Osim hrane, poskupili su i higijenski proizvodi kao što je deterdžent za mašinsko pranje veša, koji po kilogramu iznosi 6 KM, a deterdžent za ručno pranje posuđa po litri 4.3 KM. Šampon za kosu po litri iznosi 12.2 KM, dok zubna pasta po komadu iznosi 4.0 km (septembar, 2025).
U 2020. godini, prije proglašenja pandemije, za kilogram deterdženta za mašinsko pranje veša trebalo je da izdvojimo 3,7 KM, a za deterdžent za posuđe po litri 2,9 KM.
Za higijenske proizvode kao što su šampon za kosu po litri ili zubnu pastu, trebalo je da izdvojimo 9.2 KM, odnosno 3.0 KM po kutiji paste.
Higijenski ulošci, koji su nužnost, a ne luksuz, prema komparaciji cijena, doživjeli su rast cijene od čak 162.5 posto, što pokazuje da se cijena gotovo utrostručila. U septembru ove godine koštali su 4.2 KM, dok su u februaru 2020. po pakovanju iznosili tek 1.6 KM.
Kako dalje?
Na globalnom nivou, izvještaji o cijenama govore da su iste svojim rastom teško podnošljiva za brojna domaćinstva. Bosna i Hercegovina, po rastu cijena prehrambenih namirnica, nije izuzetak.
Independent.co.uk, 28. oktobra 2025. godine, javlja da je inflacija cijena u Velikoj Britaniji usporila uprkos činjenici da cijena hrane u ovoj državi košta 4.3 posto više nego prije godinu dana.
Ukupna inflacija hrane pala je na 3,7 posto sa 4,2 posto u septembru, međutim, cijene svježe hrane nastavile su rasti, dostigavši 4,3 posto više nego u oktobru prošle godine u odnosu na rast od 4,1% u septembru.
Za ‘običnog’ čovjeka, statistika nije bitna, već odgovor na pitanje – kada će cijene na policama pratiti navode o smanjenju inflacije?
U Bosni i Hercegovini, prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 17 posto naših sugrađana, živi u ekstremnom siromaštvu. Preživljavaju sa 3 do 5 KM dnevno.
Oko 600.000 živi na rubu siromaštva, a sebi ne mogu priuštiti ni da večeraju. Oko 4 procenta naših sugrađana, građana i građanki Bosne i Hercegovine, u ekstremnom je riziku od siromaštva.
Uz ovu statistiku, ostaje nam da sa zebnjom gledamo kako se novčanik tanji, dok čekamo ispunjenje ljudskog prava – na život sa slobodom od straha, u ovom slučaju za egizistenciju, i slobode od potrebe.
