Početna Biznis Bosanski milioner stoji iza najvećeg agrobiznisa u Hrvatskoj: Shvatio sam da ne...

Bosanski milioner stoji iza najvećeg agrobiznisa u Hrvatskoj: Shvatio sam da ne treba imati komplekse

Njegova kompanija danas ne samo da širi poslovanje, nego i transformiše Slavoniju – vraćajući joj ono što je desetljećima gubila: investicije, radna mjesta i povjerenje u domaću proizvodnju

Vijest da osječka kompanija Žito, iza koje stoji Marko Pipunić, preuzima Mesnu industriju Ravlić u Hrvatskoj izazvala je veliku pažnju javnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agencija za zaštitu tržišnog takmičenja Hrvatske (AZTN) odobrila je koncentraciju kojom Žito stječe 51 posto vlasništva nad jednom od najvećih mesnih industrija u toj zemlji.

Osnivač i većinski vlasnik Žito grupe, Marko Pipunić, rođen je u Bosni i Hercegovini, u Modriči, gdje je započeo svoj poslovni put prije nego što se preselio u Hrvatsku. Danas ga mnogi smatraju jednim od najutjecajnijih poduzetnika u Hrvatskoj, piše BiznisInfo.

Ko je Marko Pipunić?

Pipunić, Bosanac iz Posavine, u poduzetništvo je ušao prije više od 35 godina, i to zajedno s puncem. S diplomom Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, osnovao je privatnu firmu u Bosni i Hercegovini koja se isprva bavila trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom.
– Tada sam vidio priliku da sve ono što se radilo u društvenim preduzećima prenesem u privatni sektor. Trgovina je tada bila kapital s kojim se moglo početi – prisjetio se Pipunić.

 

Nakon izbijanja rata vratio se iz BiH u Osijek, gdje je nastavio graditi svoj agrobiznis. Kaže da je u tranzicijskim godinama bilo “novca na lopate” – ali samo za one koji su znali kako ga uzeti.

Od Agroposavine do Žito grupe
Žito grupa izrasla je iz temelja nekadašnjih prehrambenih divova poput IPK Osijek, PPK Valpovo i Đakovštine, koje je Pipunić kupovao u stečajnim i predstečajnim postupcima. Danas je Žito vertikalno integrirana poljoprivredno-prehrambena kompanija, što znači da prati svoj proizvod “od njive do stola”.

– Imamo zaokružen ciklus: prvi smo u proizvodnji jaja, drugi u svinjama, treći u mlijeku. To nam omogućava stabilnost i otpornost na krize – kazao je jednom nedavnom prilikom Pipunić.
Kompanija zapošljava otprilike 1.600 radnika i obrađuje 80.000 hektara zemlje.
Pipunić tvrdi da uspjeh Žita nije plod političke podrške.

– Politika nam može dati platformu, ali tržište je ono koje odlučuje. Ako krajnji kupac ne kupuje naš proizvod, nema te vlasti koja može pomoći – naveo je.

Naglašava da kompanija posluje isključivo tržišno i da se oslanja na menadžerske kapacitete i efikasnost, a ne na političke veze.
Ogromne investicije i širenje biznisa

U proteklih devet godina Žito grupa je investirala više od 200 miliona eura, a u novom ciklusu planira dodatnih 105 miliona eura ulaganja. Pipunić posebno vidi priliku u svinjogojstvu i proizvodnji hrane, sektorima u kojima Hrvatska i dalje uvozi značajne količine.

– Tamo gdje smo nedostatni, tu možemo biti konkurentni evropskim proizvođačima – poručuje.
Zanimljivo, Pipunić je posljednjih godina ušao i u zdravstveni i turistički sektor.
U Čepinu je sagradio moderni hotel, koji je prema ocjeni Bookinga (9,9/10 s više od 500 recenzija) najbolje ocijenjen hotel te veličine u Evropi. Osim toga, investirao je u zdravstveni centar koji privlači pacijente iz Kazahstana, Dubaija i Saudijske Arabije.

– Vratio sam liječnike iz Njemačke da svoje znanje primijene ovdje. To je dodatna vrijednost regiji iz koje potječem – rekao je nedavno Pipunić.
Nagrada za poduzetnika godine
Godine 2017. Pipunić je osvojio nagradu Ernst & Young Poduzetnik godine (EY Entrepreneur of the Year), čime je predstavljao Hrvatsku na svjetskom takmičenju u Monaku.

– Tada sam shvatio da ne treba imati komplekse. Uspjeh dolazi iz rada i upornosti – rekao je tada.
Marko Pipunić ostaje primjer poduzetnika koji je s domaćim kapitalom i jasnom vizijom izgradio jedan od najjačih prehrambenih sistema u regiji.
Njegov Žito danas ne samo da širi poslovanje, nego i transformiše Slavoniju – vraćajući joj ono što je desetljećima gubila: investicije, radna mjesta i povjerenje u domaću proizvodnju.