Na krovovima 11 škola u Bosni i Hercegovini, među kojima su dvije u Republici Srpskoj i devet u Federaciji, postavljeni su solarni paneli koji pokrivaju između 40 i 60% njihovih ukupnih potreba za električnom energijom. Među tim školama, Srednjoškolski centar u Loparama iz Republike Srpske postao je prvi prozjumer, odnosno “proizvođač-potrošač” električne energije, 4. decembra prošle godine.
Pojam “prozjumer” označava krajnje kupce električne energije koji istovremeno proizvode vlastitu energiju, najčešće putem solarnih panela, i koriste je za vlastite potrebe, dok višak predaju u elektroenergetsku mrežu. Međutim, u praksi ovaj sistem ne funkcioniše onako kako je zamišljeno, što je objasnio Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET – Centar za održivu energetsku tranziciju u podcastu Buke.
Miljević je naglasio da iako je Srednjoškolski centar u Loparama postao prozjumer, još uvijek nije dobio novi ugovor o snabdijevanju kako bi mogao da ostvaruje tzv. “neto obračun”. To znači da škola ne može efektivno naplatiti višak energije koji isporučuje elektroenergetskoj mreži, jer nisu sklopljeni potrebni ugovori.
– TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA –
“Zadnji korak u procesu postajanja prozjumera je kada dobijete sva odobrenja i kada vaša solarna elektrana bude priključena, ali to nije dovoljno. Potreban je novi ugovor o snabdijevanju u kojem elektroprivreda ne samo da snabdijeva vas, već vi njima isporučujete energiju. Međutim, Elektroprivreda Republike Srpske već šest mjeseci odbija da izda takav ugovor, zbog nepoznatih razloga,” objasnio je Miljević.
Prema njegovim riječima, ovo je u suprotnosti sa zakonodavstvom, jer je Regulatorna agencija za energetiku naložila da Elektroprivreda Republike Srpske mora sklopiti ove ugovore i da energija koju preuzmu mora biti obračunata i plaćena. Regulatorna agencija izdala je dva puta rješenje, ali Elektroprivreda još uvijek nije postupila prema tim nalazima, pozivajući se na problem vezan za PDV, iako je u maju ove godine, Uprava za indirektno oporezivanje, izdala mišljenje po kojem ne postoji ni jedan problem što se tiče PDV-a da se prozjumeri, uđu u taj sistem.
Ova situacija nije izolovana, jer, kako navodi Miljević, postoji još 56 prozjumera u Republici Srpskoj koji se suočavaju sa istim problemima. Neki od privatnih prozjumera planiraju podnijeti tužbe protiv Elektroprivrede, očekujući da će pravna akcija konačno riješiti ove nejasnoće i omogućiti pravičan obračun i isplatu energije.
– TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA –
U poređenju sa zemljama regiona, Bosna i Hercegovina, a posebno Republika Srpska, trenutno ima najviše prepreka za razvoj prozjumerskog modela. U Federaciji BiH, Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije definira prozjumera kao krajnjeg kupca električne energije koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja, s mogućnošću predaje viška proizvedene električne energije u mrežu u vidu energetskog ili monetarnog kredita. Međutim, zakon ne eksplicitno navodi pravo na skladištenje ili prodaju električne energije u statusu prozjumera, što može ograničiti mogućnosti prozjumera u Federaciji BiH.
Crna Gora i Hrvatska imaju bolje postavljene regulative, ali ni tamo situacija nije idealna. U Hrvatskoj postoji jasno definiran okvir i mogućnost prodaje viška energije, dok je u Crnoj Gori stanje još u fazi razvoja, pa nedostaje precizna regulativa za prozjumere.
U Srbiji, situacija sa prozjumerima također pokazuje slične izazove kao i u Bosni i Hercegovini. Iako postoji pravni okvir koji omogućava građanima da proizvode vlastitu energiju, problem se javlja u praksi, posebno u vezi s obračunom viška proizvedene energije i potrebom za odgovarajućim ugovorima sa elektroprivredama.
