Već sada građani BiH toče gorivo za 2,86 KM, neki i za 2,91 KM te je jasno da se opet približavamo onoj psihološkoj granici od 3 KM. Koliki god je problem samo ta stavka, još je veći što poskupljenje goriva vuče za sobom i sve ostalo.

Susjedne zemlje

Obrnuti slučajevi – da i drugi proizvodi pojeftine kada gorivo pojeftinjuje, ne vrijede. To komentiraju i analitičari. – Poskupljenje goriva postalo je kontinuiran proces. Imali smo 2020. lockdown, kad su cijene bile bliže 1 KM po litru, i onda se svijet postupno otvarao, cijene su rasle i nije bilo potresa do početka rata u Ukrajini. Sjetite se prošle godine, kad smo mislili da će gorivo otići na 4 KM, kojom brzinom mu je rasla cijena. Navikli smo se na rat, situacija se donekle počela popravljati, međutim, ponovno dolazimo do točke pucanja. Litra goriva ide prema 3 KM i izvjesno je da će ići i više – komentiraju analitičari.

Nažalost, u BiH se na to ne može previše utjecati i sve oči uprte su u svjetska događanja. Tako je Saudijska Arabija smanjila dnevnu opskrbu tržišta za milijun barela, što je dovelo do naglog rasta cijena nafte iznad 90 dolara. To je Rusiji dobro došlo pa je i najavila smanjenje izvoza za 300 tisuća barela dnevno. Ivica Jakić, stručnjak za istraživanje ugljikovodika i energetiku, komentirao je što ovakvi slučajevi znače za hrvatsko tržište, a što možemo primijeniti i na BiH.

– Ako dođe do odraza na hrvatske cijene energenata, to će vjerojatno biti s jednim malim “delayom”, koji će trajati nekoliko mjeseci. Cilj OPEC-a je dobiti cijenu od 90 dolara po barelu nafte do kraja godine. Plina ima dostatno za potrebe Europe, sankcije su na snazi, jasno je da se traži drugi izlaz kako bi se dobila veća cijena nafte na tržištu i prihodovala veća količina novca. Saudijska Arabija najveći je dobavljač nafte, pogotovo za Kinu i dalekoistočno tržite, tako da će oni najviše osjetiti porast cijena. Na Mediteranu nije za očekivati tako veliki porast cijena – istaknuo je.

Naravno, u susjednim zemljama vlade reagiraju, hrvatska Vlada tu je jedna od najboljih, pa već sada provodi mehanizme iz svojih radionica da regulira cijene na tržištu i zaštiti stanovništvo. U BiH svi djeluju kao ulagači na Wall Streetu koji na velikim ekranima prate što će se događati. Problem je u tome što mi nismo ulagači, tako da se nemamo čemu ni nadati. – Sada se proizvođači organiziraju u “kartele” koji ucjenjuju države cijenama, bilo da je riječ o hrani ili nafti.

Sve skuplje i skuplje

Kartel je nešto što u tržišnom gospodarstvu nije prihvatljivo, ali je prisutno i ne može se izbjeći. Kartel je udruživanje poduzeća i tvrtki koje se bave proizvodnjom određenih proizvoda. Udruže se i formiraju te stave svoju cijenu na tržište. To se vidi i po šećeru, energentima, cijenama pšenice, kukuruza… Države nastoje smanjiti utjecaj kartela na cijene strateških proizvoda na tržištu – kaže Jakić.

Činjenica je i da Saudijska Arabija sve više solira. – To je zato što je najveća saudijska tvrtka bila u suvlasništvu američkih tvrtki. Oni su taj ugovor raskinuli 1918. Sada je Saudijska Arabija, njihova nacionalna tvrtka postala “samodostatna”. S druge strane, utjecaj Rusije treba ozbiljno shvatiti. Ako Rusija nešto odluči smanjiti u proizvodnji kod sebe, ona traži adekvatno smanjivanje proizvodnje država OPEC-a.

Članice OPEC-a uvijek su bile na strani Rusije – rekao je. Novi problem je što bi ovo moglo potaknuti novi val poskupljenja. Dok je gorivu cijena padala, proizvođači hrane i trgovci nisu snižavali cijene hrane. To su komentirali i u Klubu proizvođača. Ističu da je sve skuplje. – Svi se pozivaju na rast cijena goriva.

Cijena goriva padne i nitko ne vraća cijene drugih proizvoda – komentirali su. Postoje i tihe inicijative da se, primjerice, ciljano počnu bojkotirati određeni proizvodi, pa da se tako proizvođače prisili da nešto poduzme i olakša stanovništvu ili pak da se krene u masovniji bojkot proizvoda, prosvjede…