Zaprašivanje komaraca i krpelja u BiH vrše samo RS i Posavski kanton

Iako komarci i krpelji mogu biti prijenosnici opasnih bolesti, dezinsekciji se u našoj zemlji ne posvećuje dovoljno pažnje. Prema podacima koje smo dobili iz nadležnih institucija, dezinsekcija se vrši samo u Posavskom kantonu i na prostoru Republike Srpske.
Iz Posavskog kantona tvrde da je posljednje zaprašivanje komaraca izvršeno u periodu od 23. maja do 3. juna 2016. godine, a ovaj kanton je jedini u FBiH koji i ove godine planira izvršiti dezinsekciju.

“Problemi zbog najezde komaraca i krpelja su uvijek potencijalni na području ovog kantona, ali nedostatna sredstva za provođenje zaštitnih aktivnosti iziskuju više zalaganja institucija, ne samo na kantonalnom, nego i na federalnom nivou. Zaprašivanje komaraca na području Posavskog Kantona planirano je u saradnji s federalnim, kantonalnim i općinskim institucijama civilne zaštite za 2017. godinu, ali još nisu osigurana sredstva te nije utvrđen termin”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo.

Svake godine u određeno vrijeme i na područjima određenih općina, gdje je to neophodno, dezinsekcija se vrši u Republici Srpskoj, a planira se u toplim mjesеcima. Iz Instituta za javno zdravstvo ističu da ne postoji specijalna situacija u kojoj se izdaje nalog za zaprašivanje sa zemlje, jer je to uobičajena praksa.

“Jedna od posljedica klimatskih promjena je i njihov utjecaj na pojavu, rasprostranjenost i sezonske varijacije zaraznih bolesti koje prenose insekti. Odgovarajuća temperatura i vlažnost zraka su osnovni preduslov za razvoj jaja i larvi u odrasle jedinke, tako da u uslovima visoke temperature i velike vlažnosti njihov broj može da poraste i nekoliko puta. Procjenjuje se da svako povećanje temperature zraka za 0,1 stepen celzija širi stanište komaraca i do 150 kilometara u pravcu sjeverne geografske širine zemljine kugle. Zbog porasta vektorskih zaraznih bolesti u svijetu i prijetnje od porasta ovih bolesti u BiH, suzbijanju komaraca i drugih vektora zaraznih bolesti treba posvetiti posebnu pažnju i ovu važnu preventivnu mjeru treba provoditi osmišljeno, organizovano i dugoročno”, ističe doktor Radovan Bratić, specijalista epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Dezinsekcija sa zemlje u cilju sprečavanja zadražavanja, razmnožavanja i smanjenja populacije komaraca te održavanja njihove populacije ispod praga štetnosti na području Tuzle, izvršena je u Lukavcu, Gračanici i Doboj Istoku nakon poplava 2014. godine. Pod nadzorom Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona i u saradnji s Kantonalnom i Federalnom upravom civilne zaštite, provedene su i mjere dezinsekcije iz zraka i to u dolinama rijeka od općine Kladanj, Kalesija, Banovići, Živinice, Tuzla, Lukavac, Gračanica, Doboj Istok do Gradačca i Srebrenika.

“Tokom juna 2015. godine provedena je dezinsekcija sa zemlje i to ciljanih područja općina Kalesije, Živinica, Lukavca, Tuzle, Gradačca i Teočaka obuhvatajući prevashodno kanalske i jezerske akumulacije. Veličina populacije insekata ovisi o vlažnosti terena, zadržavanju vode u prirodnim ili drugim mjestima, održavanju trave i drugog rastinja koje pogoduje razmnožavanju insekata kako javnih tako i privatnih posjeda“, rekli su nam iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Nakon poplava, dezinsekcija protiv komaraca izvršena je i na prostoru Zeničko-dobojskog kantona i to 2015. i 2016. godine. Ovu aktivnost realizovala je Federalna uprava civilne zaštite u saradnji sa Federalnim zavodom za javno zdravstvo.

Djelimična ili nikakva dezinsekcija

Iako je poznato da klimatske promjene već imaju mjerljiv utjecaj na vremenske prilike u Evropi u vidu povećanja prosječnih vrijednosti i promjene količine padavina zbog čega se očekuju sve veći talasi vrućina, suša i poplava, ostali kantoni u FBiH ne vrše dezinsekciju ili to rade djelimično, a kao razlog navode da za to nikada nije bilo epidemioloških indikacija.

“Dezinsekcija se provodi ako se na nekom području utvrdi povećano prisustvo vrsta komaraca koji mogu biti prenosnici oboljenja za ljude, što znači da je preduslov za provođenje dezinsekcije u cilju uništavanja komaraca identifikacija prisutnih vrsta komaraca na nekom području i procjena njihove brojnosti po naučno utvrđenim kriterijima. Do sada je na području Kantona Sarajevo vršena dezinsekcija protiv komaraca u augustu 2014. godine, jednokratno i samo metodom uništavanja odraslih komaraca. Za sada nema procjena o broju komaraca, niti o vrstama koje će biti prisutne na području KS u 2017. godini”, kazali su nam iz Zavoda za javno zdravstvo KS.

Dezinsekcija se provodi se u dva oblika – uništavanje larvi i uništavanje odraslih komaraca. Iz Zavoda za javno zdravstvo KS ističu da je uništavanje larvi mnogo efikasnija metoda od uništavanja odraslih komaraca i da je najbolje simultano provođenje i jedne i druge metode. Ova vrsta dezinsekcije se mora ponavljati više puta unutar jedne sezone, a zavisno od tipa komaraca koji su prisutni.

“S obzirom na pojavu bolesti ‘plavog jezika’ kod stoke na području BPK-a u 2016. godini, JP Veterinarska stanica Goražde je u saradnji sa organima civilne zaštite provodila određene mjere suzbijanja prenosnika uzročnika ove zarazne bolesti. Iako je pojava najezde komaraca uvijek moguća, s obzirom da zadnjih godina nije bilo pojava najezde komaraca na području BPK-a, ista se ne očekuje ni ove godine”, kazali su nam iz Zavoda za javno zdravstvo Goražde.

Sistematska dezinsekcija u poslije ratnom periodu nije rađena ni na području USK-u. Odnosno, rađena je samo parcijalno u vrijeme poplava na općinama Ključ i Sanski Most, a sprovodio ju je Zavod za javno zdravstvo FBiH.

“U istom periodu nije prijavljena najezda komaraca i krpelja, niti su detektirane bolesti koje prenose komarci. Registriraju se sporadični slučajevi sumnje na bolesti koje prenose krpelji, Lyme borelliosis u 2017. godini 1 slučaj, a u 2016. godini 2 slučaja”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo USK.

Da ni na prostoru Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 nikada nije rađena masovna dezinsekcija, potvrđeno nam je iz kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

“Područje ovog kantona zbog svojih klimatskih i reljefnih obilježja nije prirodno stanište za komarce te slijedom toga ne provodimo navedenu radnju. Redovnu deratizaciju Zavod provodi svake godine prema programu koji se uredno utvrđuje u dogovoru s Vladom Kantona 10. Isto se odnosi i na krpelje. Jedino što se radi na razini masovnih prevencija jesu radnje u dogovorima s veterinarskim službama i lovačkim društvima gdje se obavlja odlaganja mamaca protiv bjesnoće”, kazali su iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.

Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanski kanton, prema nezvaničnim podacima koje smo dobili iz Zavoda za javno zdravstvo ovog kantona, zaprašivanje komaraca i krpelja sa zemlje vrši se samo na području općine Neum.

“Zavod za javno zdravstvo HNK u Mostaru svakodnevno prati epidemiološku situaciju na području čitavog kantona. U slučaju bilo kakvog pogoršanja epidemiološke situacije na vrijem ćemo obavijestiti nadležne institucije”, ističe doktor Eniz Čolaković.

Klix

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris