Vrućine spalile usjeve, zeleni se samo ambrozija

Evo pogledajte ovu tugu koja je ostala od bašte i plastenika. Vidite na šta liči paradajz u plasteniku, priča Rajka Vidović iz srbačkog sela Kukulje, pokazujući na prokuvan paradajz prošaran žutom, zelenom i crvenkastom bojom, koju smo juče zatekli kako pokušava da barem ponešto spasi iz “zapaljenih” plastenika. “Evo…

Evo, pogledajte kakav je unutra – nikakav, sav je pobijelio i šta mogu s njim uraditi nego ga baciti, kao što sam pola roda dosad pobacala, jer je neupotrebljivo”, dodaje razočarano ova vrijedna domaćica, koja se s mužem Milenkom bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

I pored odličnog sistema navodnjavanja i redovnog krečenja plastenika, zbog suše nije opstala ni paprika, a njena stabljika nije ni do pola pritke, iako bi trebalo da bude i viša od njenog vrha, a rod je sitan i vrlo skroman.

“Prodajemo povrće, ali ove godine nema ništa od njega. Proberemo ponešto za prodaju, ali to nema nikakvog kvaliteta, zato su cijene nikakve i tu su oko 0,80 KM za prodaju na malo, a na više to je oko 0,40 KM i zamislite koliko nam se to isplati”, priča bračni par Vidović.

Iako razočarani i vidno umorni, našoj ekipi srdačno su ponudili osvježenje ispod vinove loze, koja svake godine bude bujna i rodna, ali ove godine i ona je posustala pod nemilosrdnim Sunčevim zrakama. “Kad se grožđe osušilo, onda možete zamisliti kako je pakleno. Uvijek je bilo melem za oči i odmarali smo pod krošnjom, ali ovo se sada ne može gledati od tuge”, ističu domaćini.

U nastavku naše posjete srbačkim proizvođačima, obišli smo i jedan dio velike plasteničke proizvodnje porodice Suvajac iz Kukulja, gdje su zajedno s radnicima na enormno visokim temperaturama vrijedno ubirali plodove krastavaca, otimajući ih u posljednjem trenutku od vrućeg talasa, od kojeg se za samo nekoliko sati zakašnjenja krastavac sav zapali i požuti.

“Naš radni dan zapravo i nema kraja”, kaže premoreno Siniša Suvajac, pokušavajući da se osmijehne, a ta rečenica zapravo najbolje opisuje koliko ovi proizvođači proliju znoja pod plasteničkim folijama. Sav taj trud nemoćan je pred silom prirode, koja ove vrijedne ljude nije nimalo štedjela ni ove godine, a ni lani. “Ne znam koliko je tačno štete, ali ostali smo sigurno bez pola roda. Kukuruz je takođe spržen, a mi radimo danonoćno kako bismo spasili krastavac.

Ako zakasnimo koji sat, to se već može baciti”, kaže Suvajac. Visoke temperature nisu nanijele štetu samo registrovanim proizvođačima koji prodaju proizvode, već i mnogim domaćinstvima koji su za svoje potrebe posijali nafaku, a koji će malo šta od toga moći ubrati. U selu Kosjerovo kukuruz je potpuno spaljen, a ni ostatak bašte nije u boljem stanju. “Evo, djeco, vidite katastrofu. Meni se, vala, ne mili ni ući u ovu baštu. Sve se trudimo, borimo, radimo i zašto”, priča Nada Sladić, domaćica, koja je posijala najosnovnije namirnice za kuću.

Radila je, kaže, u firmi, a u penziju još nije otišla. Sada ne radi i živi isključivo od plodova svog rada, gajeći stoku, svinje i kokoši. Posijala je baštu u kojoj je jedino zloćudna ambrozija opstala, a ovaj užasni korov inače se uselio u svaku njivu koju smo juče obišli i teško ga je uništiti. “Zasijala sam dunum pasulja, a pitanje je da li će biti i onoliko koliko smo posijali. Kukuruz je spaljen, nema tu ništa, krompir takođe. Voda je presušila, pa smo pokušali čak i kantama da zalijevamo, ali evo vidite šta je ostalo od kupusa, ma ne mogu ga ni gledati”, priča Sladićeva, pokazujući na patrljke iz zemlje koji liče na stabljike kupusa.

Stoka nema šta da pase

Trava je toliko izgorjela, da mi nemamo gdje pustiti krave, već cijelo ljeto budu u štali i troše zalihe sijena. Šta ćemo im davati zimus, ja nemam pojma, razočarano odmahuje rukama Nada Sladić iz laktaškog sela Kosjerovo. Prirodne nepogode su im i tri godine ranije odnijele pet dunuma pšenice, koja je poplavljena uz Vrbas, a kojom hrani životinje. Na imanju hrani četiri prasice i 34 prasića, a pored njih ima krave i kokoši, a zabrinuti su, kaže, čime će to sve hraniti, jer ne samo da je trava izgorjela, već od kukuruza nije ostalo ni za pečenjak.

Nezavisne

You must be logged in to post a comment Login