Vlasti vjeruju da se u BiH može preživjeti sa 602 KM

Dok se vlasti hvale ekonomskim rastom, prema podacima poslodavaca u Federaciji BiH najveći je broj radnika koji primaju plaću manju od 602 KM. Tako niska primanja dozvoljavaju samo puko preživljavanje i ne mogu osigurati dostojanstven života porodicama u BiH. Analitičari upozoravaju da građani ne smiju dozvoliti političarama da na drzak način tumače životni standard i ubjeđuju više od pola populacije da se može dostojanstveno živjeti sa 600 KM mjesečno.

Čak 145.507 radnika zaposlenih u privatnom sektoru u FBiH prima plaću manju od 602 KM, dok broj radnika koji su plaćeni do 678 KM iznosi 85.507. Prema podacima kojim raspolažu poslodavci ukupno 39.325 radnika prima plaću do 754 KM dok 35.633 radnika primaju plaću u iznosu do 889 KM.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić smatra da nisu tačne tvrdnje da najveći broj građana prima plaću u iznosu od 602 KM.

“To je prosjek. Mi smatramo da je najveći broj isplaćenih plaća zapravo onih minimalnih. Neki privatnici isplaćuju nešto sredstava i na ruke, ali je najveći broj isplaćenih plaća od nekih 400 KM”, rekla je Marić.

Dodala je da čak i ako su tačne tvrdnje o iznosu od 602 KM, da vlasti trebaju biti svjesne da je nemoguće da jedna četveročlana porodica preživi sa tim sredstvima.

“To se posebno odnosi na zimski period kada je struja skuplja i kada moramo plaćati grijanje. Dok platimo sve režije to je već prešlo cifru od nekih 300 KM što znači da oko 50 posto sredstava koje dobijemo mi vratimo državi”, kazala je Marić.

Ističe da porodicama ostaje bukvalno 300 KM da rasporede kako bi dnevno mogli da prežive što u prijevodu znači da bi četveročlana porodica trebala da živi sa 10 KM dnevno.

“Da li oni stvarno vjeruju da porodica može preživjeti sa 10 KM dnevno? Ne moraju čak kupovati ni meso već jednostavno da imaju doručak, ručak i večeru. Mislim da je jako teško”, kazala je Marić.

Kako kaže, vlasti se bez ikakvog razloga hvale povećanjem trenda zaposlenosti s obzirom na to da u BiH uopće ne postoji trend zaposlenosti.

“Svjedoci smo da u zadnje tri godine masa ljudi odlazi iz BiH i tu je riječ o radnoj snazi. Ti ljudi koji odlaze već su radili negdje i oni samo upražnjavaju njihova radna mjesta tako da u BiH bukvalno nema nikakvog novog otvaranja radnih mjesta”, rekla je Marić.

Marić je dodala da se rijetko koji investitor usudi uopće doći u BiH zbog aktuelne političke situacije. Uprkos niskim plaćama vlasti i dalje nastavljaju opterećivati privatni sektor dodatnim porezima.

“To je nemoć. Vlasti više nemaju nikakvih načina na koji bi mogli napuniti prazne kase. Svi mi vidimo da ni aranžman s MMF-om im ne ide onako kako su oni planirali. Jednostavno, mi živimo na kredit i svako povećanje poreza koje se desi neće biti dovoljno da mi isplatimo njihove velike plaće”, kazala je Marić.

Nove poreze nazvala je udarom ne samo na poslodavce već i na građane, a sve zbog isplata plaća i naknada razgranatom birokratskom aparatu u BiH.

Projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović ističe da se životni standard ne mjeri ni statistikom zaposlenosti, ni paušalnim izjavama o radnim mjestima.

“Životni standard je složena ekonomsko-socijalna kategorija i njena osnova je kupovna moć stanovništva. Kupovna moć se dobije poređenjem vrijednosti potrošačke korpe s generalnom prosječnom platom ili prosječnom platom po sektorima ili jednostavno prihodima po stanovniku. Dakle životni standard raste ako prihodi po stanovniku rastu u odnosu na ono što su nam životne potrebe”, rekao je Arapović.

Dodaje da agencije za statistiku u BiH ne objavljuju vrijednost potrošačke korpe te da preračunata vrijednost potrošačke korpe na osnovu niza službenih podataka koju je CCI objavio u izvještaju Stanje nacije iznosi oko 1.520 KM, što znači da su potrebne blizu dvije prosječne plate u zemlji, blizu tri prosječne plate u realnom sektoru ili više od četiri prosječne penzije za jednu potrošačku korpu.

“Uz sve to, više od 500.000 ljudi zvanično nema nikakvu platu, desetine hiljada ljudi je na minimalnoj socijalnoj zaštiti daleko ispod ovih prosjeka, što je već zona golemog siromaštva. Dakle, prije svega, apeliram i insistiram da agencije za statistiku u BiH konačno objave zvanične podatke o vrijednosti potrošačke korpe, da nas se ubuduće poštedi propagande o blagostanju u kojem živimo, ali ga ne vidimo. Drugo, ne pristajmo da nam političari na drzak način tumače životni standard i ubjeđuju više od pola populacije da se može dostojanstveno živjeti sa 600 maraka mjesečno ili manje od toga. Ne znam šta je gore, da vjeruju u to ili da ne vjeruju, ali nam to prodaju kao alajbegovu slamu”, zaključio je Arapović.

Avaz

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris