Uzgajivači zbunjeni: Jagode prilika za brzu zaradu ili veliki rizik

Dok neki uzgajivači jagoda u Republici Stpskoj tvrde da jagoda donosi najveći profit uz najmanje ulaganja, drugi se žale na skupu radnu snagu i nesiguran plasman i razmišljaju da preoru jagodnjake.

Sa teškom dilemom se na kraju sezone bore i Gordana i Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša. Mada je ove godine uzgajivače jagoda poslužilo vrijeme, u ovom, tradicionalno jagodarskom kraju pamte i bolja vremena, kada je otkup bio zagarntovan a zarada sigurna.

Zaradili traktor za dva mjeseca

– Na samo dva dunuma jagoda 1987. smo za dva mjeseca zaradili novi IMT traktor, danas otkupa nema, ali ima oluja, poplava, mrazeva. Nikad ne znaš šta će te snaći, ni da li ćeš jagodu, koja za nekoliko sati može da propadne – žali se Gordana Rogić.

Kaže da berače plaćaju 35 KM dnevno, što je priličan izdatak, ako ne znaš da li ćeš, jagode koje oni uberu, prodati na vrijeme i po pristojnoj cijeni.

– Ispada da je bolje brati tuđe, nego imati svoje jagode. Berač zna da će na kraju dana odnijeti kući devnicu, a mi nikad ne znamo hoćemo li, nakon teškog rada, ostati u minusu – žali se Gordana.

Ugledno domaćinstvo Rogića, koji su nekoliko godina odnosili nagrade na sajmovima i takmičenjima, a ove godine su osvojili drugo mjesto na tradiciolanom „Danu jagoda“ u Slatini zauzeli drugo mesto, uzdrmano je 2014. godine, kada im je, tokom katastrofalnih poplava, voda uništila najbolje parcele jagoda.

Još se, kažu, od te štete nisu oporavili, pa sada, kad su već zašli u penzionerske godine, Gordana i Daroslav ozbiljno razmišljaju da dignu ruke od svega i napuste porodičnu tradiciju gajenja jagoda.

Izvoz za Rusiju i Švedsku

Da je jagodarstvo ipak unosna grana poljoprovrde svjedoči i činjenica da je ove godine na smotri u Slatini učestvovalo više od 100 jagodara iz okoline Laktaša i Banjaluke, ali i podaci o izvozu ovog voća.

Naime, BiH je već nekoliko godina među petnaestak vodećih izvoznika jagodičastog voća u svijetu. Mada je u toj statistici već odavno apsolutni šampion malina, i jagoda se „dobro drži“.

Ovo osetljivo voće se, svježe ili zamrznuto, izvozi u Rusiju, Austriju, Italiju, Švedsku i druge zemlje, ali rijetki su jagodari koji imaju priliku da postanu izvoznici. Većina njih zavisi od najbliže pijace ili prodaje na tezgama pored puta i zaradu ostvruje gotovo isključivo u maju i junu.

Ipak, i to je prednost, jer jagode su proizvod koji prvi, nakon zimskih i proljetnih izdataka, donosi zaradu u poljoprivredno gazdinstvo. Uz to, kako navode agroekonomisti, jagoda je, uodnosu na ulaganja, najisplativija od kultura primjerenih za naše podneblje.

Već prve godine, nakon kapitalnih ulaganja, ona, ako je vrijeme povoljno, a cijena na tržištiu stabilna, može donijeti gotovo dvostruku zaradu, pa se tako sa samo pola hektara jagodnjaka, može zaraditi skoro 3.000 evra za sezonu.

Jagode pod Kozarom i Manajčom

Upravo vođeni ovakvom računicom, mnogi jagodari su proširili zasade u porodičnom domaćinstvu, a neki čak započeli uzgajanje jagoda na područjima na kojima ranije nije bilo ovog voća. Tako jagodnjaci niču u Potkozarju, koje je tradicionalno poznato po dobrim jabukama i kruškama.

– U župskom i potkozarskom kraju su, prije svega, povoljni klimatski uslovi za proizvodnju jagode. Ima dovoljno sunčanih dana, zemljište je adekvatno, a za jagode je dovoljna minimalna hemijska zaštita. Prirodne pogodnosti nastojimo što efikasnije iskoristiti, pa imamo i stimulativne programe, koje su poljoprivrednici prepoznali – rekao je ranije za Srpskainfo agronom Slavko Knežić, stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Laktaši.

Zahvaljujući lokalnim, ali i republičkim podsticajima za podizanje jagodnjaka, hrabriji domćini su jagode zasadili čak i na obroncima Manjače, gdje one dospijevaju nešto kasnije, ali su odličnog kvaliteta. Jedini problem u ovim odvajkada bezvodnim krajevima jeste navodnjavanje jagodnjaka, što zahteva ipak ozbiljna ulaganja.

I inače, Republika Srpska ima problem sa navodnjavanjem, jer se navodnjava svega oko pet odsto raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, dok je svjetski prosjek oko 17 odsto. Za dobar prinos jagoda potrebno je obezbijediti sistem za navodnjavanje “kap po kap”, te folije za zadržavanje toplote i vlažnosti zemjišta, ali ova ulaganje se, tvrde proizvođači, vrate već tokom prve berbe. Naravno, pod uslovom da kiša, poplava ili oluja ne unište rod.

Podsticaji do 100.000 maraka

Prema pravilniku Ministarstva poljoprivrede RS, za proizvodnju jagoda uzgajivači mogu tokom 2018. godine ostvariti podsticaje u ukupnom iznosu do 100.000 KM po gazdinstvu.

Propisano je da se za jagode, gajene na najmanje 10 ari površine, i sa prinosom od najmanje jedne tone, može dobiti premija od 25 feninga po kilogramu. Zahtjev za ostvarivanje prava na premiju za proizvedeno i prodato voće podnosi se najkasnije do 30. novembra, navodi se u pravilniku.

(Blic)

ASHA prodaja vozila Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor