U Prijedoru rod kukuruza iznad prosjeka

Vremenske prilike koje su vladale ove polјoprivredne sezone, izuzetno su pogodovale kukuruzu. To se odrazilo na ovogodišnje prinose koji su, u odnosu na višegodišnji prosjek, veći od jedne do tonu i po po hektaru.

– U ogledima koje smo proveli na teritoriji Kozarske Dubice, imali smo izuzetne prinose. Oni su se kretali od 13, pa do 15 tona po hektaru. Prosjek na prijedorskom području je oko sedam tona – rekao je rukovodilac prijedorske Kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u polјoprivredi pri resornom ministarstvu Danijel Egić.

Što se tiče samog početka sezone, već tada su vremenske prilike bile naklonjene ratarima, pa je sjetva protekla u idealnim uslovima. Dobar start za kukuruz značio je da će se lakše nositi sa svim eventualnim poteškoćama u kasnijim fazama razvoja.

– Drugi dio sjetvene sezone bio je suša, pa su oni polјoprivrednici koji su sijali kukuruz u ovom periodu imali problem sa neujednačenim nicanjem. U dalјem toku sezone, u fazi kad je kukuruz imao pet pera, pojavila se kukuruzna sovica, koja je pričinila značajne štete, naročito na području Saničana i okoline, ali i na teritoriji Kozarske Dubice – pojasnio je Egić.

Pred sam kraj sezone, pojavio se kukuruzni plamenac, koji će činiti štetu i nakon branja, jer će oštećeni klipovi imati problem u skladištenju, budući da će se u njima razvijati plijesni i drugi paraziti.

– Bilo bi dobro da se kukuruz u kuruzanama i drugim mjestima na kojima se čuva, stavlјa u što tanjim slojevima. Najbolјe bi bilo da se odmah smrvi i stavi u ambare, gdje se mogu primijeniti određene mjere za sprečavanje dalјeg propadanja kukuruza – kaže Egić.

On je naglasio da treba povesti računa kad je riječ o korištenju oštećenog i plјesnjivog kukuruza u ishrani životinja, naročito kod muznih krava. U tom slučaju, treba koristiti preparate za suzbijanje mikotoksina, od kojih je najpoznatiji aflatoksin. Resor za pružanje stručnih usluga u polјoprivredi na svojim oglednim parcelama ispituje oko 90% hibrida kukuruza koji se nalaze na tržištu, što treba da bude reper ratarima prilikom odabira sjemena.

– Uz našu stručnu pomoć i podatke koji se mogu naći u našim kacelarijama i na našem sajtu, mogu se podići prinosi i kvalitet kukuruza – napomenuo je Egić.

Nakon skidanja kukuruza, polјoprivrednici mogu da se spremaju za jesenju sjetvu. Stručnjaci iz Resora preporučuju da se, čim prije, pristupi oranju, a potom sačekaju povolјni vremenski uslovi i optimalni agrotehnički rokovi kako bi se počelo sa sjetvom strnih žita. Očekuje se da će vrijeme biti naklonjeno ratarima i na jesen, te da će uslovi za sjetvu biti optimalni. Egić je rekao da očekuje da će se trend povećanja površina zasijanih pšenicom nastaviti, naročito ukoliko se uzmu u obzir podsticaji Vlade RS.

– Za pšenicu je podsticaj 200 KM po hektaru, pod uslovom da se zasije hektar i po površine i utroši 170 kg sjemena. S druge strane, imamo podsticaj za pšenicu koja se preda nakon žetve, kao i regresiranu naftu. Tako da se proizvodnja pšenice, sa nekim prosječnim prinosima, izuzetno isplati – kaže Egić.

K.V.

ASHA prodaja vozila