U Muzeju Kozare u toku priprema stalne arheološke postavke: U vrijednoj zbirci i posude za hranu stare više od 4.000 godina.

U Muzeju Kozare u Prijedoru uveliko pripremaju stalnu arheološku postavku koja bi trebala biti otvorena do kraja godine.

Potrebno je od više stotina dragocjenih eksponata izabrati one najzanimljivije, a to će biti posao i za Danijelu Radosavac, arheologinju u Muzeju.

Urezivanje motiva

Mjesto u postavci zasigurno će dobiti brižljivo rekonstruirana posuda stara više od 4.000 godina. Pronađena je na lokalitetu Zecova kod Prijedora, na svjetski poznatom arheološkom nalazištu. I to samo jedan dio koji je bio original.

– Ostalo je nadograđeno na osnovu tog jednog parčića. Uradili su to stručnjaci koji se bave rekonstrukcijom arheoloških eksponata. To je tipičan oblik zdjelice iz vučedolske kulture, iz eneolita, odnosno bakarnog doba. Služila je kao posuda za hranu, a pronađena je prije četiri godine, tokom jednog od arheoloških istraživanja – govori Radosavac.

U bogatoj kolekciji su i grobne šolje, pronađene na nekropoli ispod Gradine kod Prijedora, ali i velika posuda u kojoj se čuvalo ulje, žito… – Posuda je bila sva u dijelovima. Na osnovu pronađenih ulomaka od pečene gline formiran je njen konačan oblik. Ima raznovrsne motive, tipične za Vučedol. Karakteristično za to doba je ukrašavanje inkrustracijom, odnosno urezivanjem raznih motiva, koncentričnih krugova, krstića, trouglova… ali na način da se u šuplje dijelove ubacuje bijela boja. To je vrlo čest način ukrašavanja posuda u praistorijskom periodu – kaže Radosavac i naglašava da je arheološko nalazište Zecovi izuzetno bitno kao krajnji ogranak vučedolske kulture.

Osim u Prijedoru, jedan broj eksponata pronađenih na ovom lokalitetu nalazi se i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Radosavac dodaje da im je tokom ranijih istraživanja, davnih pedesetih godina prošlog stoljeća, ostavljen znatan broj eksponata. – Od 2011. godine radimo s Kembridžom, posljednji put na Topića brdu. I svaki put pronađemo neki novi eksponat – kaže Radosavac i dodaje da među eksponatima imaju najviše keramike, rekonstruirane i u dijelovima, potom metala, oruđa i oružja, a tu su i dva grčko-rimska šljema koja datiraju iz 5. stoljeća prije nove ere.

Plugom u šljem

Jedan od šljemova u Muzej je 1986. godine donio Prijedorčanin Edin Suljić, koji trenutno boravi u Americi. Pronašao ga je dok je obrađivao zemlju na lokalitetu nekadašnje nekropole ispod Gradine kod Prijedora.

– On je vlasnik te zemlje. Plugom je udario u šljem, izvadio ga iz zemlje i donio u muzej. Čak ga nije ni prodao, već ga je poklonio ovom muzeju. Kako nam je ispričao, zauzvrat je dobio gajbu piva da se počasti s društvom – kaže Radosavac i dodaje da je „zarez“ na šljemu od pluga, a ne, kako su u početku mislili, od udarca nekim oštrim predmetom.

Rimski žrtvenici

U lapidariju Muzeja Kozare nalaze se žrtvenici i nadgrobni spomenici. Riječ je o klasičnim rimskim žrtvenicima koji su pronađeni na području Ljubije, Briševa i Starog Majdana kod Prijedora. – To dokazuje da je rudarstvo na ovom području bilo zastupljeno ne samo u doba Rima nego i kasne praistorije.

Žrtvenici su neka vrsta zavjetnih spomenika putem kojih su se njihovi tvorci obraćali bogovima i molili ih za zdravlje svog nadređenog u rudniku. Ti žrtvenici nađeni su u kopovima ili u neposrednoj blizini rudarskog okna – pojašnjava Radosavac.

Avaz

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login