U BiH više od 300 samoubistava u ovoj godini: Suicid češći kod muškaraca

Na području Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine evidentiran je 301 slučaj samoubistva, od čega 154 u Federaciji BiH, 139 u Republici Srpskoj, a osam u Brčko distriktu.

Prema podacima entitetskog MUP-a, u Republici Srpskoj je u periodu od 1. januara od 31. avgusta ove godine evidentirano 139 samoubistva, od čega su 108 počinila lica muškog, a 31 lica ženskog pola. Posmatrano po spolnoj strukturi, slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je od 154 osobe koje su počinile samoubistvo, 121 bio muškarac, a 33 žene.

Prema podacima Federalne uprave policije, na području ovog entiteta u avgustu ove godine evidentno je smanjenje broja izvršenih samoubistava za 5,56 odsto u odnosu na uporedni mjesec 2016. godine, dok je u julu zabilježeno znatno povećanje broja samoubistava, i to za 125 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Zabrinjavajući podaci

I u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno je povećanje broja samoubistava za 18 odsto u odnosu na uporedni period 2016. godine. Iz Policije Brčko distrikta BiH su potvrdili da je od početka godine na tom području evidentirano osam slučajeva samoubistva, a svi počinioci tog čina bili su muškarci. Najčešći načini izvršenja samoubistava u BiH su vješanjem i upotrebom vatrenog oružja, a bilo je i slučajeva, utapanja i trovanja i aktiviranja ručne bombe. Prema riječima psihologa Đane Lončarice, ovi podaci su zabrinjavajući s obzirom na ukupan broj stanovnika u BiH. Komentarišući podatak da muškarci češće izvršavaju samoubistvo nego žene, Lončarica ističe da su, prema statistikama u svijetu, žene te koje češće pokušavaju izvršiti samoubistvo, ali se muškarci odlučuju za najsmrtonosnije metode. “To možemo objasniti time što se muškarci mnogo manje obraćaju za stručnu pomoć i dosta su zatvoreniji u svojoj komunikaciji. Ne možemo generalizirati, ali žene su otvorenije i karakteristično za žene je da imaju više bliskih kontakata sa prijateljima s kojima razmjenjuju svoje stanje, ali nekako i lakše pristupaju stručnoj pomoći, što je vrlo važno”, objasnila je Lončarica. Napomenula je da je u BiH i dalje izražena stigmatizacija, odnosno odbacivanje ljudi koji traže stručnu pomoć. “Nekako se podrazumijeva da su muškarci jači spol kojima ne treba psihološka pomoć što, naravno, nije istina. Istina je čak i suprotna, što manje pričamo o svojim problemima, što manje imamo bliskih kontakata time smo više u riziku od oboljevanja i na kraju to dovodi do ovakvog jednog očajnog čina”, istakla je Lončarica. Posljedice ratnih trauma još uvijek su snažno prisutne u bh. društvu. A, kada su u pitanju trauma i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), psihološko i hronološko vrijeme su dva potpuno određena pojma, što znači da “ono što je prije 20 godina bilo traumatično za pojedinca, to isto kao da se desilo juče”.

Najranjivije skupine

“Važno je biti osjetljiv za takve vrste problema. Prijetnja suicidom se uvijek mora uzeti vrlo ozbiljno i od članova porodice i od društva i stručnih ljudi. Što se prije tim ljudima pruži pomoć i što je ona adekvatnija, to je veća mogućnost da ne dođe do suicida koji je onda veliki potres za čitavu porodicu”, savjetuje Lončarica. Smatra da je društveni kontekst taj koji najčešće primora nekog emotivno labilnijeg pojedinca da digne ruku na sebe i da se suicid najčešće dešava kod osoba kod kojih nisu prepoznati simptomi i psihičkih bolesti, koje nisu tretirane. “Ljudi koji nemaju socijalnu i porodičnu podršku, koji nemaju vanjsku podršku koja će im pomoći da se obrate za pomoć, su takođe ranjive skupine. Ljudi koji žive sami, koji su na rubu egzistencije, koji pate od nekih psihičkih poremećaja, sve su to neke okolnosti koje mogu pridonijeti”, rekla je Lončarica. Važno je prepoznati takve poremećaje i pružiti podršku onima kojima je to potrebno na način da ih se uputi stručnim osobama koje to mogu prepoznati i tretirati na vrijeme.

Obavezno tražiti stručnu pomoć

Lončarica savjetuje da je stručnu pomoć potrebno zatražiti kada dođe do velikih promjena u raspoloženju, do pojave depresije, izolacije, naglog gubitka tjelesne mase i slično, što bi se moglo spriječiti sveukupnim poboljšanjem kvalitete života. “Svjesnost o vlastitim potrebama, kontakti koji nas ispunjavaju sa drugim ljudima, razgovori, otvorena komunikacija sa prijateljima, porodicom, bavljenje stvarima koje volimo, stvari su koje dovode do većeg kvaliteta života, većeg zadovoljstva. Kad se osjećamo sretnim, time su i naše misli drugačije”, poručila je Lončarica. U zemljama regiona najveći broj samoubistava u odnosu na broj stanovnika izvršen je u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. U Sloveniji godišnje na 100.000 stanovnika 21,4 osoba izvrši samoubistvo, u Hrvatskoj, 17,5, a u Srbiji 17 osoba. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Bosni i Hercegovini godišnje na 100.000 stanovnika šest izvrši samoubistvo, što je znatno manje u odnosu na navedene zemlje. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svake godine oko 800.000 ljudi u svijetu oduzme sebi život, što znači da jedna osoba na svakih 40 sekundi digne ruku na sebe.

Nezavisne

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login